Gabi Zimmer, predsjednica političke skupine Europska ujedinjena ljevica - Zelena nordijska ljevica (GUE/NGL) u Europskom parlamentu, kojoj pripada i laburist Nikola Vuljanić, govori za tportal o jačanju ekstremne desnice u Europi te podsjeća da je ključna zadaća politike hvatanje u koštac sa stvarnim problemima - umjesto huškanja ljudi jednih na druge
Kako komentirate predstojeći referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene u Hrvatskoj, te mogući referendum o ograničavanju prava na službenu upotrebu srpskog pisma ćirilice?Gay brak i ćirilica
Kao lijeva skupina, želimo zakonsku jednakost i društvenu prihvaćenost različitih načina života. To uključuje i prevladavanje nejednakog tretmana ljudi koji žele živjeti zajedno na zakonski sigurniji način, a ne žive u tradicionalnoj vezi muškarca i žene. Zašto dvije žene koje žive zajedno i žele izgraditi kuću ne bi imale istu podršku države i porezne obveze kao i oni u 'normalnom' braku? U Njemačkoj, primjerice, postoje registrirana civilna partnerstva (ne brak), ali oni imaju lošiji tretman u mnogim područjima zakona, poput onog poreznog. Takav nejednaki tretman u suprotnosti je sa bilo kojim zakonom protiv diskriminacije.
Kada je riječ o ćiriličnom pismu, smatram da vlada uvijek mora štititi manjine i njihova prava, osobito u zemlji s tako nasilnim konfliktom u svojoj povijesti kakav je bio u Hrvatskoj. Koliko ja znam, prema hrvatskom zakonu, manjine mogu koristiti svoje pismo čim čine trećinu stanovništva. Najvažnije pitanje za politiku je pomirba među ljudima i suočavanje sa stvarnim društvenim i ekonomskim problemima, a ne usmjeravanje ljudi jednih protiv drugih.
Već smo vidjeli što bi se moglo dogoditi demokratskoj kulturi u Europskom parlamentu za vrijeme glasanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju (tzv. Estrela izvješće). Desničarski konzervativci i ekstremisti urlali su i kričali, onemogućujući bilo kakvu racionalnu raspravu. Takva vrsta europskog Tea partyja želi unazaditi već ostvarena prava i slobode, poput samoodređenja žena. Uspon desničarskih populista i ekstremista dovest će do povratka nacionalizama, govora mržnje protiv imigranata i pripadnika manjina, kao i antisemitizma – opasnosti za koje smo smatrali da ih europsko društvo, gotovo 70 godina nakon Drugog svjetskog rata i više od 20 godina nakon ratova između bivših jugoslavenskih država, može prevladati.
Ankete pokazuju da te dvije stranke trenutno osvajaju više glasova od bilo koje druge stranke u njihovim matičnim državama Nizozemskoj i Francuskoj. Koji su glavni uzroci tome?
Uspon desničarskih ekstremista ukazuje nam na katastrofičnu propast neoliberalnih političkih programa na razini EU-a i država članica. Kao posljedica takvih programa, siromaštvo je od početka krize zahvatilo četvrtinu stanovništva EU-a. Stope nezaposlenosti, osobito među mladima, ostvaruju povijesne rekorde. Siromašni su očajni, srednja klasa u strahu je od siromaštva, bogati ne žele plaćati. Desničarski ekstremisti pružaju naoko laka rješenja, utemeljena na nacionalnom i etničkom identitetu i okrivljavanju: protiv ‘Europe’, manjina, imigranata itd. U ovoj nesigurnosti uslijed krize, kada mnogi ljudi iščekuju političke odgovore na svoje strahove, takve taktike mogu danas biti uspješne. No ako bi te stranke uistinu došle na vlast, to bi nas moglo baciti natrag u prvu polovicu 20. stoljeća.
Uoči izbora u Njemačkoj, izjavili ste da uz Angelu Merkel za kormilom, tačerizam predstavlja ozbiljnu prijetnju na europskoj razini. Njezin koalicijski partner SPD tražio je pak veće poreze za bogate. Kakve su šanse da se Merkel ‘smekša’?
SPD je odustao od ideje oporezivanja bogatih i prije početka pregovora o koaliciji jer je to bio tek očigledni manevar za privlačenje birača. Neki važni zahtjevi SPD-a, poput minimalne plaće i dvojnog državljanstva za osobe s imigracijskom prošlošću, predstavljali bi postignuća u smjeru veće socijalne pravednosti. No tek moramo vidjeti je li ova minimalna plaća još uvijek vrijedna tog imena. Ako neće poštedjeti radne ljude od siromaštva, ako još uvijek potiče ‘socijalni damping’ naših europskih susjeda, onda neće ispuniti ono što mi zahtijevamo. Što se pak tiče Merkeličina europskog režima štednje, SPD neće promijeniti ništa. Objavljeni koalicijski sporazum jasno pokazuje da se CDU i SPD fokusiraju na povećanje konkurentnosti i fiskalnu konsolidaciju, što su druge riječi za politiku stroge štednje. Osim toga, SPD je glasao za sve ‘pakete pomoći’, znajući za sve goleme društvene i ekonomske posljedice za većinu ljudi, primjerice u Grčkoj. Die LINKE je bila jedina politička grupa koja je glasala protiv tih ‘paketa pomoći’ zbog razarajućih posljedica koje oni imaju za većinu stanovništva u Grčkoj, Irskoj, itd.
Osobito ste osudili masovnu privatizaciju – rasprodaju učinkovitih i profitabilnih javnih poduzeća dok porezni obveznici istovremeno saniraju gubitke financijskog sektora. Kako građani mogu zaustaviti takvu krađu javne imovine?
Prije svega, građani mogu glasati za stranke koje neće slijediti neoliberalnu agendu. No, građani se mogu aktivirati i usprotiviti privatizaciji i liberalizaciji, kao što možete vidjeti u kontekstu nove EU direktive o koncesijama. Europska komisija htjela je da se javna poduzeća natječu s privatnim tvrtkama u opskrbi građana pitkom vodom. To bi bilo veoma teško za javna poduzeća. Prvom uspješnom inicijativom europskih građana zaustavljen je plan Komisije da vodoopskrbu intergrira u direktivu. Veliki je to uspjeh u borbi protiv privatizacije javnih službi.
Čini se da je interes Europljana za izbore u padu, dok vladajuća desnica i ljevica podjednako prakticiraju neoliberalizam. Kako ćete uvjeriti obeshrabrene birače da vaši ciljevi, poput jedinstvenog europskog socijalnog sustava u borbi protiv siromaštva, nisu toliko egzotični koliko zvuče?
Kao prvo, mi ne zahtijevamo 'jedinstveni europski socijalni sustav', već pozivamo na zajedničku borbu protiv siromaštva jer je to europski i svjetski problem. Trenutno, vlade država članica ne slažu se čak ni oko jednakih indikatora za mjerenje siromaštva. Stoga je veoma teško čak uspoređivati situaciju građana koji su zahvaćeni siromaštvom unutar EU-a. Mi zahtijevamo sheme minimalnih plaća i minimalnih prihoda utemeljene na minimumu od 60 posto nacionalnih prihoda i plaća. To je prag rizika od siromaštva. To nikako nije egzotično jer postoje države u Europi koje primjenjuju takav standard minimuma. No, siromaštvo je daleko kompleksniji problem s kojim se treba uhvatiti u koštac, primjerice, boljim obrazovanjem i specifičnom podrškom djeci, ograničavanjem cijena energenata i podstanarstva kako bi zaštitili ljude od toga da nisu u stanju više pokrivati životne troškove i zaštititi ih od deložacija.
Vidite li veliku podršku glasača novom gradonačelniku NewYork Cityja Billu de Blasiju kao znak da možda postoji svjetlo na krajutunela i da sjeme pokreta Occupy ubire plodove?Čestitke Billu de Blasiju
Mislim da jeprosvjed pokreta Occupy već ostvario golemi utjecaj i imao važnu ulogu ujavnoj raspravi. Bez pritiska s ulice, mi kao političari, a osobito naljevici, nemamo gotovo nikakvu šansu pobijediti u važnim bitkama unutarnaših parlamenata. Čestitam Billu de Blasiju na njegovom izbornomrezultatu i želim mu svu sreću u njegovoj borbi za smanjenje jaza izmeđubogatih i siromašnih. No prije nego što ga ocijenim, prvo želim vidjetida se drži svojih preuzetih obaveza.
Moja politička grupa zalaže se za socijalnu, miroljubivu i demokratsku Europu. No kako naša grupa nije identična s Europskom ljevicom, pitanja koja se tiču izborne kampanje morate uputiti njima. Ne mogu govoriti u ime Stranke europske ljevice koja organizira europsku izbornu kampanju.
Slažete li se da bi birači imali veći podstrek za akciju ako bi institucije EU-a bile voljne srezati uvredljivo visoke plaće i privilegije svojih kadrova?
Ne smatram da bi samo zbog toga mogli privući više birača. Bruxelles se čini udaljenim od ljudi i oni često ne znaju kako njihov glas na europskim izborima uistinu utječe na njihovu svakodnevicu. Osim toga, svega nekoliko dužnosnika ima veoma visoke plaće i takva rasprava u medijima jasno vodi u zabludu. Također, u državama članicama možete naći visoke plaće za visokopozicionirane javne službenike. No mogu vam reći da su i dužnosnici EU-a također pogođeni mjerama štednje u EU proračunu, suočavaju se s rezovima i morat će odraditi veću satnicu za istu plaću.
Smatrate li da je Martin Schulz dobar kandidat za predsjednika Europske komisije?
Mogu ocjenjivati samo predsjedništvo Martina Schulz u Europskom parlamentu. Kada je riječ o njegovoj mogućoj kandidaturi, ne želim ništa prognozirati. Nadalje, znam da Stranka europske ljevice razmišlja o prezentaciji vlastitog kandidata koji bi bio mnogo bliži našoj političkoj obitelji.
