Na 113. sjednici ovog saziva Vlade neće biti rasprave o zakonskim prijedlozima koji bi značajnije utjecali na funkcioniranje države i građana, no bit će dosta prijedloga financijske pomoći ugroženim područjima te druga, mahom administrativna pitanja.

Bez obzira na to, javnosti će se obratiti premijer Andrej Plenković sa svojim viđenjem proteklih, ali i budućih zbivanja u zemlji i svijetu.

Očekuje se kako će se ponovno osvrnuti na podatak o rastu BDP-a za 3,4 posto u drugom kvartalu ove godine, iako se o tome već izjasnio u srijedu na društvenim mrežama. Ranije su svoje viđenje dali ministri financija Marko Primorac i gospodarstva Ante Šušnjar te brojni ekonomisti i analitičari.

Druga važna tema na koju bi se mogao osvrnuti je pitanje Palestine. Naime, jučer je u posjetu Hrvatskoj bila palestinska ministrica vanjskih poslova Varsen Aghabekian Shahin, koja je, između ostalog pozvala Vladu na priznavanje Palestine.

Isto je učinio i predsjednik Zoran Milanović, koji je pozvao Vladu da pokrene postupak priznavanja već na ovoj sjednici. Takvog prijedloga, doduše, nema na dnevnom redu, ali će se zato raspravljati o slanju humanitarne pomoći Gazi u vrijednosti od milijun eura.

'Rast BDP-a je bio 3,4 posto u odnosu naisto razdoblje lani. Riječ je o 18. kvartalu gospodarskog rasta zaredom. Bilježimo rast osobne potrošnje i investicija te pogotovo rast u prerađivačko industriji, i pad uvoza. U poziciji smo da je on dvostruko viši od prosjeka EU i da je treći po rastu u EU. Na taj način hvatamo korak sa zemljama koje su ušle u EU prije nas. Mi smo sa 62 posto BDP-a per capita do kraja godine biti na 78 posto. Cilj nam je da sve ovo osjeti svako kućanstvo. Želimo i dalje raditi na rastu plaća, mirovina i drugih davanja', poručio je Plenković te nastavio s još jednom vrlo aktualnom temom.

'Aktualna vrijednost mirovine se povećava za 6,48 posto, to je indeksacija koja je sad na 14,5 eura. Riječ je o trećem najvećem povećanju od 1999. godine, što je posljedica izmjena Zakona za mirovinsko osiguranje, u kojem smo promijenili formulu usklađivanja te će povećana mirovina za kolovoz biti isplaćena u rujnu zajedno sa zaostacima za srpanj.

Do kraja godine će sveukupna mirovina, kad se pribroji mirovina i godišnji dodatak, do kraja godine će premašiti 700 eura. Sada je trenutno 648 eura. Cilj nam je da do kraja mandata ove Vlade da se sveukupna prsječna mirovina uveća za 800 eura. Mislimo da ćemo ostvariti taj cilj', ustvrdio je premijer.

Diplomatski susreti

'Proteklog tjedna smo obilježili Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Znamo da je to dovelo do ubojstva, terora i lišavanja slobode neistomipljenika. Mi osuđujemo ubojstva, mučenja i uskraćivanje ljudskih prava tijekom fašističkih, nacističkih i komunističkih. Održana je i komemoracija za 814 osoba, čiji su ostaci iskopani iz Jazovke, te je održan posljednji ispraćaj. Provedena su istraživanja na 600 lokacija potencijalnih grobnica te je ekshumirano 2120 posmrtnih ostataka žrtava različitih zločina. Želimo graditi tolerantno društvo', rekao je Plenković.

'Na godišnjoj konferenciji diplomata gostovali su ministri vanjskih poslova, ministrica iz Palestine, bivši irski premijer... Dali smo smjernice hrvatske vanjske politike, posvećene multilateralizmu, jačanju gospodarske integracije, dovršavanju procesa ulaska u članstva OECD-a. Vrijeme je da sve zadane parametre dovršimo te da se do 2026. godine dovrši puni međunarodno pozicioniranje Hrvatske', nastavio je.

Najoštrije je osudio još jedan ruski napad na Kijev. 'Noćas su stradali i civili, po prvi put je stradala i zgrada europskog predstavništva u Kijevu. Želimo da se sve dovrši mirnim putem, ali i poštujući teritorijalni integritet Ukrajine', dodao je.

'Sastali smo se s ministricom vanjskih poslova Palestine. Razgovarali smo o teškoj humanitarnoj krizi u Gazi. Stav je da se treba omogućiti prekid vatre, dostava humanitarne pomoći i zaštita civila te da bi se sve trebalo ostvariti kroz dvodržavno rješenje, gdje bi Izrael i Palestina trebali živjeti u miru i suživotu. Na Vladi je nova odluka o milijun eura humanitarne pomoći. Mislim da je vrlo važno da je novi njemački ministar među prvima posjetio Hrvatsku', ustvrdio je predsjednik Vlade.

'Potpisali smo memorandum o razumijevanju za jačanje tržišta kapitala s osam zemalja srednje i istočne Europe, kako bi se olakšala ulaganja i privukao kapital, što je doprinos gospodarskom rastu. Hrvatska iza sebe ima 15 izdanja vrijednosnih papira. Želimo da ovakvo što bude korisno i za naše susjede, a u kontekstu Unije tržišta kapitala, kojim se već bavimo unutar institucija EU-a', ponovno se osvrnuo na važna političko-gospodarska pitanja.

Sukob branitelja i umjetnika

Za kraj se osvrnuo na slučajeve koji proteklih dana pune medijske stupce i privlače pažnju javnosti. Riječ je o odgodama festivala u Benkovcu i Šibeniku zbog reakcija braniteljskih udruga, kojima je zasmetao sadržaj i poruka kulturno-umjetničkih programa.

'Odgoda festivala u Benkovcu i odgoda festivala koji se godinama održava u Šibeniku. Pozivamo na smirivanje tenzija. Ministarstvo kulture i medija izrazilo je da je neprihvatljivo ograničavanje izražavanja drugih te zatiranje slobode kulturnog izražavanja. Policija će napraviti analizu postupanja, organizatori su priznali i ispričali se za provokacije.

Dobio sam pismo jednog branitelja i razumijem da je nešto moglo narušiti dignitet. Hrvatska se u ratu izborila za slobodu građana i nikome se ne može nametati što će govoriti i pisati. Sloboda u apsolutnom smislu, a pogotovo kulturnog izražavanja, ali i apel na poštivanje ostavštine Domovinskog rata u kojem smo dobili tu slobodu.

Nije dobro da se zlorabe određene teme i događaji kako bi se poticalo mišljenje da Vlada to potiče. Neke lijeve opcije nastoje to tako prikazati. Svi oni koji su isključivi i radikalnim porukama nastoje podijeliti društvo su na krivom putu. Vodit ćemo računa o temeljima hrvatske demokracije, slobodi, pravu svih pojedinaca na izražavanje te Domovinski rat kao ishodište toga.

Vodit ćemo računa i o plaćama, mirovinama, demografskoj revitalizaciji, digitalizaciji, priuštivom stanovanju, praćenju najvažnijih trendova uz proces dekarbonizacije i prilagodbe zelenim politikama te međunarodno gospodarsko i političko pozicioniranje.

Ulažemo 2,7 milijardi eura za obrazovanje i razvoj ljudi koji misle slobodnom glavom i koji znaju razlučiti zbivanja. Tek tada ćemo imati zdravo, demokratsko i tolerantno društvo', zaključio je premijer Plenković svoje obraćanje.