Geopolitičke okolnosti i novi prioriteti moraju se uzeti u obzir, ali Hrvatskoj ostaje važno osigurati sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, rekao je premijer Andrej Plenković u petak na konferenciji o budućem dugoročnom proračunu Europske unije.
Dobro je i za Hrvatsku da se ta rasprava odvija jer ovdje postoji jedan dio aktera koji nariču već tjednima i mjesecima kako će europski fondovi i europska sredstva nestati, kako će se Europska unija samoukinuti pa nije loše čuti ovdje da je ukupni proračunski prijedlog Europske komisije dva bilijuna eura. To je ogroman novac, nikad veći proračun nije predložen", rekao je Plenković novinarima na marginama konferencije "Europa u tranziciji: Oblikovanje sljedećeg VFO-a za nove europske stvarnosti" u organizaciji Kluba zastupnika EPP-a i Radne skupine EPP-a za proračun i strukturne politike.
Premijer se ranije obratio na konferenciji EPP-a i poručio da je "važno uzeti u obzir novo okruženje i nove prioritete" koji se u najvećoj mjeri odnose na sigurnost, obranu i konkurentnost, ali da Hrvatskoj ostaju jako bitne kohezijska i poljoprivredna politika.
Plenković je rekao da se kohezija uzima zdravo za gotovo u najrazvijenijim zemljama, ali da je manjim zemljama potrebna među ostalim za jačanje prometne i energetske infrastrukture, podršku malim i srednjim poduzećima i smanjenje regionalnih razlika.
vezane vijesti
Hrvatska također želi nastavak vidljivosti kohezijske politike u novom VFO-u, kao i da se očuvaju glavni stupovi poljoprivredne politike - izravna plaćanja poljoprivrednicima i sredstva za ruralni razvoj.
"Potrebno je prilagoditi funkcioniranje proračunskog okvira da bude što jednostavniji, pristupačniji, da može imati dovoljno sredstava za sve ono što nam je bitno", dodao je Plenković. Ta tema bit će na dnevnom redu idućeg sastanka Europskog vijeća 18. prosinca.
Komisijin prijedlog "nacionalnih planova", odnosno objedinjavanju sredstava za poljoprivrednike i regije u jedinstvene fondove kojima bi upravljale vlade 27 država članica negativno je odjeknuo među najvećim političkim grupacijama u Europskom parlamentu.
Komisija na čelu s Ursulom von der Leyen ovoga mjeseca je ponudila određene ustupke, ali nije odustala od toga da se objedine sredstva za poljoprivrednu i kohezijsku politiku. Von der Leyen je predložila da se za "ruralne ciljeve" izdvoji najmanje 10 posto od ukupnog iznosa koji će se državama članicama staviti na raspolaganju u njihovim nacionalnim planovima za poljoprivredu i koheziju.
Komisija se pri izradi prijedloga novog VFO-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine oslanjala na izvješća bivšeg talijanskog premijera i ekonomista Maria Draghija o konkurentnosti Europe, bivšeg talijanskog premijera Enrica Lette o jedinstvenom tržištu EU-a te bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa o spremnosti na krize.
Financiranje Ukrajine
Europska unija vodi pregovore i o financijskoj pomoći Ukrajini jer će joj za funkcioniranje samo u iduće dvije godine trebati najmanje 130 milijardi eura.
U ovom trenutku su na stolu četiri načina kako osigurati izdašna sredstva Ukrajini, rekao je premijer.
"Jedna je da se daje direktan nacionalni doprinos po ključu, kao što otprilike uplaćujemo u europski proračun. Druga varijanta je da se ide na neku vrstu zajedničkog zaduženja kao što se napravilo za instrument EU iduće generacije. Treća je da se donese jedan pravni mehanizam kojim bi se trenutno zamrznuta sredstva Ruske središnje banke u određenim financijskim institucijama u članicama EU-a iskoristila privremeno. To bi bila svojevrsna posudba, a kada bi u nekakvom idealnom scenariju Rusija platila Ukrajini ratne štete, onda bi Ukrajina vratila taj novac. Četvrta varijanta je eventualno izdavanje euroobveznice", pojasnio je Plenković.
EU već mjesecima traži načine kako da iskoristi zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini. Ta imovina nalazi se u belgijskoj tvrtki Euroclear, stoga se belgijska vlada pribojava da bi na nju mogao pasti teret u slučaju pravnih problema sa zajmom za Ukrajinu na temelju tih sredstava.
Iako većina u EU-u želi osigurati sredstva za Ukrajinu, Budimpešta je među onima koje se protive većoj pomoći Kijevu.
"Mađarska je rezervirana blago govoreći već godinama i drži stranu Rusije što se tiče cijele ove situacije. To je jasno sada svakome", dodaje premijer.
Mađarski premijer Viktor Orban u petak je u posjetu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
