Američki pravni stručnjaci dovode u pitanje ustavnu osnovu za novu vojnu akciju predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana, upozoravajući da samo Kongres ima ovlast objaviti rat. Bijela kuća zasad nije javno iznijela pravno obrazloženje, dok kritičari tvrde da je riječ o protuustavnom potezu koji bi mogao prerasti u dugotrajan sukob
'Pravni stručnjaci su skeptični prema ustavnoj ovlasti predsjednika Donalda Trumpa da pokrene novu vojnu akciju protiv Irana bez odobrenja Kongresa, osobito ako bi to dovelo do dugotrajnog sukoba.
Bijela kuća bez obrazloženja
Kao i u slučaju američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja prošlog ljeta te zarobljavanja venezuelskoga predsjednika Nicolása Madura u siječnju, napadi ponovno u prvi plan stavljaju pitanje izvršne vlasti i opsega predsjedničkih ovlasti.
Bijela kuća javnosti nije predstavila pravno obrazloženje, a državni tajnik Marco Rubio članovima Kongresa nije dao cjelovito objašnjenje, reklo je više izvora za CNN.
Trump je 'prekršio Ustav napadom na Iran jer je Ustav posve jasan o tome tko ima ovlast objaviti rat i uputiti američke pripadnike oružanih snaga u borbu, a to je isključivo Kongres. Predsjednik je pokušao prisvojiti tu ovlast bez prethodnog odobrenja Kongresa', rekao je Christopher Anders, odvjetnik Američke unije za građanske slobode i stručnjak za pitanja nacionalne sigurnosti.
Ustav nedvosmisleno propisuje da samo Kongres može objaviti ili odobriti rat.
“Ovo je vrlo očito rat. Ne morate vjerovati men ijer je sam Trump naveo da je riječ o ratu”, rekao je Ilya Somin, profesor prava na Sveučilištu George Mason i suradnik Instituta Cato, istraživačkog centra libertarijanskog usmjerenja. U poruci kojom je u subotu rano ujutro najavio napade, predsjednik je rekao: 'Iranski režim želi ubijati. Životi hrabrih američkih junaka mogu biti izgubljeni i možemo imati žrtve. To se često događa u ratu, ali ovo ne činimo zbog sadašnjosti. Činimo to zbog budućnosti i to je plemenita misija.'
CNN je zatražio komentar Ministarstva pravosuđa i ureda pravnog savjetnika Bijele kuće, ali ga nije ga dobio.
Ratovi pravdani Ustavom
Iako samo Kongres može objaviti ili odobriti rat, Trump i drugi predsjednici pozivali su se na članak II. Ustava, prema kojem vrhovni zapovjednik ima ovlast upravljati američkim vojnim snagama u operacijama potrebnima za promicanje američkih nacionalnih interesa u inozemstvu.
Osim toga, Vrhovni sud pokazao je široko razumijevanje za Trumpovo opsežno korištenje ovlasti, osobito u presudi o imunitetu iz 2024. godine. Takvo je stajalište pridonijelo analizi da se prošlog ljeta može postupiti na temelju ovlasti iz članka II. kada su Sjedinjene Države napale Iran, rekao je tada visoki dužnosnik Bijele kuće.
Na članak II. djelomično se pozivalo i kao na pravnu osnovu nedavne američke vojne operacije zarobljavanja Madura. Ministarstvo pravosuđa izdalo je povjerljivo pravno mišljenje (a potom i redigiranu verziju) u kojem je navedeno da Trump pri provođenju operacija provedbe zakona u inozemstvu nije bio ograničen domaćim zakonodavstvom.
U tom dopisu Ureda za pravne savjete Ministarstva pravosuđa također se tvrdilo da razmjer, opseg i trajanje operacije protiv Madura nisu dosegnuli razinu rata u ustavnom smislu te stoga nije bilo potrebno prethodno odobrenje Kongresa, navode izvori. Pitanje razmjera, opsega i trajanja bit će otvoreno i u vezi s novim akcijama protiv Irana. Trump je u videoporuci kojom je najavio napade vojnu kampanju opisao kao 'masivnu i trajnu'. Američka vojska planira nekoliko dana napada, prema riječima dvaju izvora.
“Ministarstvo pravosuđa iznijelo je sve upitnije nizove argumenata u pokušaju obrane takvih napada, no gotovo svi ti argumenti počivali su na tvrdnjama da su napadi ograničeni i da je malo vjerojatno da će dovesti do šireg sukoba”, rekao je Steve Vladeck, pravni analitičar CNN-a za Vrhovni sud i profesor na Pravnom centru Sveučilišta Georgetown.
'Čak i kad bi to bio pravni, a ne politički argument, teško ga je u ovom slučaju shvatiti ozbiljno', rekao je Vladeck.
Bush, Obama i Trump pravdali su se istim člankom
Na ovlasti iz članka II. pozivalo se i prilikom uporabe sile predsjednika Georgea H. W. Busha protiv Paname radi svrgavanja diktatora Manuela Noriege, zračnih napada predsjednika Baracka Obame u Libiji te Trumpovih poteza u prvom mandatu protiv Irana i Sirije. 'Iako Sjedinjene Države nisu svjetski policajac, kako je njihova moć rasla, širina njihovih regionalnih interesa se povećavala, a prijetnje nacionalnim interesima koje proizlaze iz nestabilnosti u inozemstvu su rasle', napisao je Ured za pravne savjete Ministarstva pravosuđa u vrijeme Trumpove administracije 2018. godine, govoreći o zračnim napadima u Siriji.
Osim toga, demokratske i republikanske administracije opetovano su proširivale tumačenje Ovlasti za uporabu vojne sile protiv Iraka iz 2002., kojom je odobren rat u Iraku. Ranija ovlast za uporabu vojne sile, kojom je odobrena akcija protiv al-Qaide i povezanih skupina, također je primjenjivana šire nego što je bilo zamišljeno u razdoblju nakon napada 11. rujna.
'Možete raspravljati o mudrosti takve odluke. Sigurno ne bih žalio kad bi iranski režim bio svrgnut. To je strašan režim. Naš je neprijatelj i tako dalje, ali rat koji je ovdje započet je protuustavan', rekao je Somin o novim američkim napadima.