SIMPTOMI ZLA U DRUŠTVU

Poznati psihijatar Vladimir Gruden objasnio što pokreće najteže zločine i upozorio: Ne reagiramo na nasilje zbog lijenosti!

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 02.08.2019 15:40
  • Objavljeno 02.08.2019 u 12:47
Zločin na Kajzerici, Vladimir Gruden (u krugu)

Zločin na Kajzerici, Vladimir Gruden (u krugu)

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Šoban / Damir Špehar

Šesterostruko ubojstvo dogodilo se u četvrtak navečer u zagrebačkom naselju Kajzerica. Nakon dojave građana o pucnjavi u kući u Ulici Radoslava Cimermana policija je mrtve pronašla dvije muške i tri ženske osobe te desetogodišnje dijete. Preživjela je samo beba. Ubojica je nešto kasnije pri uhićenju u Brezovici počinio samoubojstvo

Poznati hrvatski psihijatar, dr. sc. Vladimir Gruden komentirao je za HRT strašni zločin, ali i val nasilja s kojim se u posljednje vrijeme suočava Hrvatska.

Naravno, Gruden se ogradio rekavši da ne može komentirati konkretni zločin jer nije upoznat s detaljima, ali je objasnio mehanizme koji pojedinca mogu dovesti u stanje da počini težak zločin.

'Pitanje je što se to zbiva u Hrvatskoj u posljednje vrijeme. Nema dvojbe da je u pitanju agresija. Kaže se da je svaka agresija ujedno autoagresija. Nagon da uništavamo sve oko sebe, ali i samoga sebe, nešto je što svi u sebi imamo, ali ga, naravno, kontroliramo. Čovjek kada odraste, kada je zreo, onda se ta zrelost i manifestira tako da kontroliramo svoje osjećaje bilo da ih odgodimo, bilo da ih modificiramo u neko konstruktivno ponašanje poput rada ili vježbanja. To je zrelost', ustvrdio je Gruden.

Ali, nastavio je, ako smo rasli tako da nas nisu učili kako kontrolirati ili modificirati vlastite osjećaje, onda dolazi do ovoga do čega dolazi. Agresivni nagon, kazuje, nagon je koji moramo izbaciti iz sebe jer ako ga ne izbacimo, onda imamo neugodu koja može ići čak do toga da se stvaraju psihosomatske bolesti.

Problem je u tome, smatra Gruden, što nas nisu dovoljno učili ni roditelji ni učitelji, niti u društvu postoji neki opći princip koji objašnjava kako bi čovjek trebao osjećati užitak baš u toj modifikaciji emocija.

'Događa se da se kao glavna vrijednost stavlja pozicija ili materijalna korist, a o duhovnim vrijednostima, vrijednostima vlastite spoznaje, osjećaja vlastitog postojanja nitko ne govori, nego ljudi imaju osjećaj da je ovaj život besciljan i onda, da bi upotpunili tu besciljnost, umjesto konstruktivnim radom i razmišljanjem, lakše im je dosadu života upotpuniti senzacijama, nečim negativnim', istaknuo je Gruden.

Umjesto da investiraju u duhovne vrijednosti, važnija je pozicija te materijalno bogatstvo, smatra poznati psihijatar i ističe da je kod ljudi potrebno razviti samopoštovanje.

Očevid na Kajzerici

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Najprije treba označiti problem, no pitanje je koji su idući koraci jer ljudima je najteže baviti se samima sobom i mijenjati same sebe. 'Lakše je reći - ja sam bio takav kao dijete, takvi su bili moji roditelji i kroz život sam uvijek išao takav kakav jesam, sa svojom agresijom, ljutnjom, podmetanjem, i sada bih morao promijeniti sebe. To nije lako', ustvrdio je Gruden.

Kaže kako ne smijemo zanemariti to da svaka agresija vodi u autoagresiju.

'Takvi ljudi kažu - život mi je kompliciran, život mi je težak, tako puno traži, ja se ne osjećam sposobnim rješavati te probleme i od života bježim u alkohol, drogu, samoizolaciju i smrt. Meni je draže da me nema nego da sam izložen. Sve se to zbiva na nesvjesnom ili polusvjesnom nivou', tvrdi psihijatar.

Stručnjaci kažu da oko 20 posto stanovništva, odnosno svaki peti čovjek, ima određeni način ponašanja i simptome koji bi se mogli svrstati u neku duševnu bolest.

Kao društvo trebali bismo edukacijom i konstruktivnim ponašanjem sprečavati tih 20 posto ljudi u ekscesivnom ponašanju. Nereagiranje društva potiče takvo ponašanje, naglasio je.

Gruden smatra kako tolerantnost društva prema ekscesnom ponašanju nije tolerancija, već lijenost.

  • +10
  • +7

Policija na mjestu samoubojstva ubojice s Kajzerice

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!