TKO JE U PRAVU?

Pljušte optužbe: Provjerili smo ima li vatre u Strategiji nacionalne sigurnosti

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 19.07.2017 22:05
  • Objavljeno 19.07.2017 u 22:05
POŽAR ZADAR VATROGASAC

POŽAR ZADAR VATROGASAC

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Mrsic/PIXSELL

Vatrogasci nisu posebno apostrofirani u Strategiji nacionalne sigurnosti, poručio je Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreba. I u Centru za mirovne studije kažu da je u javnoj raspravi odbijeno uvođenje rizika požara u Strategiju. To međutim demantira šef Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader. Tportal je provjerio što točno piše u Strategiji i tko je u pravu

'Prirodne i ljudskim djelovanjem izazvane nesreće i katastrofe mogu pogoditi stanovništvo, prirodna i materijalna dobra te kritične infrastrukture Republike Hrvatske i susjednih država. Od prirodnih nesreća, Republika Hrvatska posebno je osjetljiva na potrese, poplave i požare otvorenog prostora... Oružane snage Republike Hrvatske pružat će potporu civilnim institucijama u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara kod nesreća, požara i poplava, kad raspoložive sposobnosti namjenskih organizacija neće biti dostatne', stoji u Strategiji nacionalne sigurnosti koja je saborskim zastupnicima stigla na raspravu.

Samo na ta dva mjesta u originalnoj verziji Strategije koja ima tridesetak stranica spominje se riječ 'požar', dok se pojam 'vatrogastvo' ili 'vatrogasci' uopće ne spominje.

Primijetio je to jučer zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreba Siniša Jembrih. 'Imamo Strategiju nacionalne sigurnosti koja uopće nije apostrofirala vatrogastvo, a to je upravo zaštita od požara. Godišnje spasimo velik broj ljudi i imovine, a ako to nije nacionalna sigurnost, onda ne znam što jest. Čini se da je ovako nešto potrebno kako bi se to shvatilo važnim. I danas ćemo gasiti i u Zagrebu i na terenu, bit će nesreća, i onih prometnih, javnost to i ne primijeti, a ovo su svakodnevni problemi. Terorizam se dogodi, ali ovo je svakodnevno', poručio je Jembrih.

Posebno naglašavanje požara tražio je i Centar za mirovne studije (CMS), koji je bio aktivan u javnoj raspravi uoči donošenja Strategije. Među ostalim, predlagali su da se pod poglavljem sigurnosnih rizika posebno naglase požari. 'Predlažemo da se požari izdvoje kao zaseban rizik jer požari na obali mogu ugroziti turizam, a turizam je ključna grana gospodarstva, o kojoj ovisi naš proračun. Zbog toga držimo da je važno razvijati zaštitu protiv požara kao prioritet. Nastavno na to, držimo da treba prepoznati kako je sustav civilne zaštite puno nerazvijeniji od sustava obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, policije te da je u idućem periodu potrebno jačati taj sustav. To se posebno vidjelo u slučaju poplava, kad sustav civilne zaštite nije uspio samostalno odgovoriti na izazov', bio je prijedlog CMS-a, koji je odbijen.

  • +21
  • +18

Požar u Strožancu

Izvor: Cropix / Autor: Zvonimir Barisin / CROPIX

Dok je naglasak na požarima odbijen, vatrogastvo je ipak uspjelo ući u Strategiju, i to zahvaljujući šefu Hrvatske vatrogasne zajednice i saborskom zastupniku HDZ-a Anti Sanaderu, koji je na konačan prijedlog podnio amandman. Njime je Sanader zatražio da se apostrofira Hrvatska vatrogasna zajednica kao krovna organizacija što zastupa interese 65 javnih vatrogasnih postrojbi, 1895 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 34 profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu i 56 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu.

Dokument: "Sanaderov amandman"

'U području sustava civilne zaštite te svih segmenata zaštite i spašavanja izradit će se sveobuhvatan pregled postojećeg stanja sposobnosti, prijetnji i rizika te predložiti usklađen model izgradnje sposobnosti koji će obuhvatiti mogućnost odgovora na svakodnevne potrebe za redovitim djelovanjem, izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja na kopnu i moru. Prema tom pregledu, nastavit će se razvoj civilne zaštite, Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja i drugih aktera na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te će se razvijati usklađeno djelovanje prilikom katastrofa i velikih nesreća uz osiguranje samostalnosti u redovitom djelovanju', stoji u članku koji je izmijenjen na Sanaderov prijedlog.

No problem, kao i kod drugih strategija, jest u tome što je riječ o općenitoj ocjeni, bez naznaka na koji način se namjeravaju razvijati ti segmenti te koja će sredstva biti potrebna za razvoj. Primijetili su to i u Centru za mirovne studije, u kojem kažu da je 'jedino konkretno povećanje sredstava koje Strategija predviđa vidljivo samo ono za Oružane snage, i to čak dva posto BDP-a'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!