Premda je odustajanjem od zamrzavanja plaća Vlada potvrdila da od nultog deficita neće biti ništa, većina se nadala da će struktura proračuna biti orijentirana na proizvodnju, a ne na potrošnju.

Primjerice, za obranu će se ukupno potrošiti 5,52 posto više, za samo finaciranje oružanih snaga izdvojit će se 3,28 mlijardi kuna (+ 2,3% ili oko 75 milijuna kuna više), a za opremanje i modernizaciju vojske naći će se 550 milijuna kuna, što je čak 30,14 posto ili 120 milijuna kuna više nego u prošlogodišnjem proračunu. Povećanjem proračuna od oko 7,66 posto država je bila vrlo blagonaklona prema MUP-u, tako da će policajci moći uživati u višim plaćama, prenosi Večernji list.

Općenito, dojam je da će poduzetnici, seljaci i radnici biti zgroženi nekim proračunskim rješenjima, jer se u svim raspravama o krizi govorilo o potrebi ulaganja u zaštitu domaćega gospodarstva, u poticanje domaće proizvodnje hrane, u zaštitu radnih mjesta – a sve to u ovom je proračunu izostalo.

Manje potpore

Potpore kućanstvima i gospodarstvu, koje su ove godine bile 600 milijuna kuna, pale su na samo 150 milijuna kuna. U isto vrijeme država je skresala stavku povrata poreza i prireza na dohodak s ovogodišnjih 1,37 miljardi kuna na 910 milijuna u idućoj godini. Budući da se ove godine nisu mijenjala porezna pravila, svota povrata poreza trebala bi ostati ista, ako ne i veća. Nejasno je zašto ministar Šuker misli da povrat poreza i prireza može skresati za blizu pola milijarde kuna, osim ako tu svotu neće uzeti od prihoda gradova i lokalnih jedinica. Poznato je da porez na dohodak odlazi lokalnim jedinicima, a porezna ga uprava ubire i distribuira. Slijedom toga, i povrat bi trebao ići iz lokalnih proračuna, ali dosad ga je redovito isplaćivala država.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dobili su 4,29 posto više, tj. lijepih 4,73 milijarde kuna, ali su pri tome odlučili povećati troškove administracije za 19 posto, a plaće za 24 posto. Istodobno, za poticaje u poljoprivredi i ribarstvu odlučili su potrošiti 11,4 posto manje, odnosno 2,57 milijardi kuna ili 330 milijuna kuna manje. Uštedjeli su tako na stavci poticanja poljoprivredne proizvodnje i intervencija na tržištu, kao i na stavci intervencija ravnateljstva za tržišne i strukturne potpore poljoprivredi zajedno 218 milijuna kuna.

Rezanje gospodarstva

I pod stavkama Ministarstva gospodarstva sve frca od raznih smanjenja u odnosu na ovu godinu: manje su subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima, zatim, manje će se dati za prekvalifikacije i dokvalifikacije, za sustavno poticanje zapošljavanja, smanjuju se poticaji za proizvodnju (– 20%), smanjuju se poticaji za poduzetničku infrastrukturu (– 12%) itd.

Država diže ruke od brodogradnje – poticaji su manji 19,5 posto (73 milijuna kuna), a subvencije i inovacije u brodogradnji smanjene su za gotovo četvrtinu u odnosu na 2008, tj. za 93 milijuna kuna. Za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije planira se 68 milijuna manje (– 28 posto). Istina, povećao se za 221 posto program reindustrijalizacije, ali radi se o ukupnoj crkavici od 8,8 milijuna kuna, što znači da će Polančecov kolega Kalmeta potrošiti 10 milijuna kuna više na obnovu 'Kockice' nego što će Polančec dobiti za reindustrijalizaciju zemlje.

Sve to, podsjetimo, predlaže se u godini kad se nešto javno pričalo o intervetnom fondu za gospodarstvo teškom 15 milijardi kuna, a poduzetnicima, radnicima i seljacima bit će teže, i to ne zbog krize, nego zbog proračunskih restrikcija.