Višenamjenski borbeni avion Rafale, odnedavno dostupan i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu u inačici standarda F3R, Francuska ubrzano razvija na standard F5, a on bi mogao postati znatno više od uobičajene modernizacije. Dok se europski program borbenog aviona nove generacije (FCAS) suočava s ozbiljnim problemima, Pariz računa na to da će duboko modernizirani Rafale ostati ključni element francuskih zračnih sposobnosti i 2030-ih. Donosimo više o najnovijem Rafaleovom standardu
Državna agencija za nabavu obrambene opreme (DGA) naručila je prve razvojne radove za budući standard Rafale F5 od četiri najveće francuske obrambene kompanije – Dassault Aviationa, Thalesa, MBDA-e i Safrana. Riječ je o važnom koraku prema najopsežnijoj modernizaciji Rafalea dosad.
vezane vijesti
Novi standard obuhvatit će ključne sustave zrakoplova, od radara i elektroničkog ratovanja do komunikacija, podatkovnih veza i pogonskog sustava. Prema planovima francuskih vlasti, Rafale F5 bi trebao ući u operativnu uporabu u francuskim zračnim i svemirskim snagama te mornarici oko 2033. godine.
Prethodne inačice uglavnom su dobivale postupna poboljšanja softvera, avionike, senzora i naoružanja, a F5 predstavlja znatno ambiciozniji projekt. Ideja je pretvoriti ga u svojevrsno središte šireg borbenog sustava u kojem će zajedno djelovati zrakoplovi s posadom, bespilotne letjelice, projektili, različiti vanjski senzori i udaljeni nosači aviona.
Takav pristup odražava promjenu načina na koji se razvijaju suvremene zračne borbene sposobnosti. Borbeni avion, naime, više nije zamišljen kao samostalna platforma koja sve zadaće obavlja vlastitim senzorima i naoružanjem, već se njegova učinkovitost sve više temelji na sposobnosti prikupljanja, obrade i razmjene podataka s drugim sustavima. Stoga bi Rafale F5 trebao biti platforma oko koje će se graditi takav francuski borbeni ekosustav.
Jedan od najvažnijih elemenata modela F5 bit će novi radar Thales RBE2-XG. Prema navodima DGA-e, on će donijeti značajno povećanje snage, time i veći domet otkrivanja ciljeva, a poseban naglasak stavljen je na sposobnost njihova otkrivanja i identifikacije s vrlo malim radarskim presjekom.
Od F3R do F5: Kako se Rafale mijenja i gdje su u toj priči Hrvatska i Srbija
Rafale na prvi pogled predstavlja isti borbeni avion u svim zemljama koje su ga nabavile ili su u tijeku nabave, ali njegova se stvarna sposobnost značajno razlikuje ovisno o standardu proizvodnje i paketu opreme. Upravo razlika između tih konfiguracija pokazuje da se Rafale posljednjih godina razvijao od klasičnog višenamjenskog lovca prema sve umreženijem sustavu borbenog djelovanja.
Francuska ima najširi raspon sposobnosti i predvodi razvoj od F3R prema F4 i budućem F5. Hrvatska je pak svoje Rafalee nabavila u standardu F3R, ali je ove godine pokrenula njihovo opremanje sposobnostima iz područja F4.
Hrvatski avioni imaju ključne značajke generacije Rafalea F3R, uključujući AESA radar RBE2, sustav samozaštite SPECTRA, integraciju suvremenih senzora i podatkovnu vezu Link 16. Rafale je pritom zadržao svoju temeljnu višenamjensku filozofiju: isti avion može obavljati zadaće zračne borbe, napada na ciljeve na zemlji i izviđanja.
Međutim Hrvatska je već krenula prema podizanju sposobnosti. U rujnu 2026. Vlada je odobrila program dodatnog opremanja Rafalea koje ga treba približiti standardu F4, osobito u području detekcije i samozaštite.
Drugim riječima, hrvatski Rafale nije zamišljen kao avion koji će cijeli svoj vijek ostati na početnoj konfiguraciji. Kao i francuska flota, može se postupno nadograđivati.
Srbija je naručila 12 potpuno novih Rafalea, čija se konačna konfiguracija mora promatrati na osnovi konkretne ugovorne i tehničke specifikacije, a ne samo naziva standarda.
Upravo je to jedna od ključnih karakteristika tog programa jer ne postoji samo jedan Rafale, već čitava evolutivna obitelj čije se sposobnosti mijenjaju ovisno o standardima i nacionalnim konfiguracijama. Zbog toga će se stvarne razlike između hrvatskih i srbijanskih aviona moći precizno procijeniti tek kada budu poznati svi elementi konfiguracije primjeraka koje naručuju Beograd i kada hrvatske nadogradnje za standard F4 budu ugrađene.
Učinkovito upravljanje energijom
Jedna od ključnih tehnoloških novosti trebala bi biti uporaba poluvodiča na bazi galijeva nitrida (GaN) jer ta tehnologija omogućuje rad na višim naponima i učinkovito upravljanje energijom uz smanjenje toplinskih gubitaka. Posljedica bi trebala biti veća raspoloživa snaga radara bez potrebe za proporcionalnim povećanjem njegovih dimenzija.
RBE2-XG također je projektiran za rad u okruženju u kojem senzori međusobno surađuju. To znači da pilot ne bi nužno morao izravno upravljati svakom senzorskom funkcijom, već bi novi sustav mogao samostalno obrađivati i povezivati podatke iz različitih izvora. Uz to, dodatni naglasak stavljen je na računalne sposobnosti radara i mogućnost integracije umjetne inteligencije.
Rafale je već poznat po sustavu elektroničkog ratovanja SPECTRA te F5 donosi novu generaciju tog sustava. DGA predviđa potpuno digitalizirani pristup koji bi trebao omogućiti znatno bolje otkrivanje, analiziranje i ometanje protivničkih sustava, a razlog za to je jednostavan: moderno bojno polje postaje sve zasićenije radarima, komunikacijskim sustavima i drugim elektroničkim senzorima, a protivnici istodobno koriste sve složenije valne oblike i metode zaštite vlastitih sustava. Za Rafale F5 elektroničko ratovanje zato neće biti samo sredstvo samozaštite, već jedan od ključnih elemenata sposobnosti zrakoplova da preživi i djeluje u snažno branjenom zračnom prostoru.
Thales za F5 razvija i novu podatkovnu vezu između različitih platformi, poznatu kao IVD, a cilj je omogućiti brzu i otpornu razmjenu podataka čak i u okruženju u kojem protivnik intenzivno koristi elektroničko ometanje. Francuzi pritom naglašavaju potrebu da komunikacija ostane funkcionalna tijekom operacija duboko u protivničkom području. Drugim riječima, Rafale F5 bi trebao moći ne samo prikupljati podatke, već ih i distribuirati drugim platformama, stvarajući zajedničku sliku bojišta.
Simbioza s dronovima
Prema pisanju portala The War Zone, modernizacija neće zaobići ni pogonski sustav. Tvrtka Safran razvija novu izvedbu motora M88 pod oznakom T-Rex, čiji je cilj povećati potisak s približno 7500 kilograma na gotovo 9000 kilograma, odnosno za oko 20 posto. Veći potisak bit će važan i zbog činjenice da će F5 nositi sve više senzora, računalne opreme, komunikacijskih sustava i druge opreme. Modernizacija pogona stoga nije izolirani projekt nego dio šireg nastojanja da se očuvaju performanse aviona unatoč povećanju njegovih sposobnosti i opterećenja.
Možda najveća promjena koju donosi F5 jest odnos između Rafalea i bespilotnih borbenih sustava. Francuska već razvija koncept bespilotne borbene letjelice koja bi djelovala s njime, a u takvom konceptu pilotirani avion ne bi bio jedini sudionik misije nego svojevrsno zapovjedno i koordinacijsko središte za skupinu različitih platformi.
Bespilotne letjelice mogle bi u budućnosti preuzimati određene zadaće dok bi Rafale upravljao širim borbenim paketom. Time se dio opasnijih ili zahtjevnijih aktivnosti može prebaciti na bespilotne platforme, a avion s posadom ostaje središnja točka odlučivanja i upravljanja misijom. Francuska pritom može iskoristiti iskustvo stečeno kroz program nEUROn, demonstrator bespilotne borbene letjelice koji je razvijen u europskoj industrijskoj suradnji pod francuskim vodstvom.
Rafale F5 ima još jednu važnu zadaću: osigurati budućnost francuske zračne nuklearne komponente. Za novu inačicu predviđena je integracija projektila ASN4G, budućeg nuklearnog projektila zrak-zemlja, a prema dostupnim podacima, njegovo uvođenje očekuje se oko 2035. godine. Inače, ASN4G se razvija za vrlo velike brzine, iznad pet maha, no javno dostupne informacije govore o dometu većem od 1000 kilometara. Time Rafale F5 dobiva dodatnu stratešku dimenziju te neće biti samo konvencionalni višenamjenski borbeni avion, već i platforma koja bi trebala nastaviti nositi dio francuskih sposobnosti nuklearnog odvraćanja.
Valja naglasiti da razvoj F5 dobiva dodatnu važnost zbog problema koji su se pojavili oko europskog programa Future Combat Air System (FCAS) i njegova borbenog aviona nove generacije, odnosno NGF-a. Izvorna francuska vizija predviđala je da Rafale postupno prepusti ulogu glavnog francuskog borbenog aviona novoj generaciji letjelice, međutim nesuglasice između Francuske i Njemačke oko zahtjeva, industrijske strukture i podjele posla dovele su taj program u ozbiljnu krizu.
Dobivanje na vremenu
Zbog toga Francuska sada mora računati na mogućnost da će Rafale ostati važan znatno dulje nego što je prvotno planirano te F5 u tom smislu nije samo 'produženje života' postojećeg aviona, stoga se u njega ugrađuju pojedini koncepti koji su izvorno bili povezani s budućim sustavima zračne borbe.
Unatoč svim modernizacijama, Rafale F5 neće postati lovac šeste generacije. Njegov osnovni aerodinamički dizajn potječe iz razdoblja razvoja započetog 1980-ih, a prvi Rafalei ušli su u francusku službu početkom 2000-ih. Zrakoplov zato ne može jednostavnom modernizacijom dobiti sva svojstva potpuno nove platforme.
Najveća razlika odnosi se na smanjenu uočljivost. Rafale nije projektiran prema istim principima smanjene radarske uočljivosti kao najnoviji borbeni avioni pete generacije, a još manje prema konceptima koji se danas povezuju sa šestim naraštajem. Upravo zato bi bespilotne letjelice mogle imati posebnu ulogu. Ako se opasnije misije dubokog prodiranja mogu povjeriti manje uočljivim bespilotnim platformama, dio ograničenja klasičnog borbenog aviona može se ublažiti na razini cijelog borbenog sustava.
Vojni analitičari ističu da F5 takvim pristupom daje Francuskoj nešto što je u strateškom smislu iznimno važno, a riječ je o vremenu. Umjesto da čeka neizvjestan razvoj potpuno novog borbenog aviona, Pariz može nastaviti razvijati vlastite senzore, elektroničko ratovanje, motore, komunikacije, oružje i bespilotne sustave. Istodobno isti industrijski igrači koji rade na modelu F5 – Dassault Aviation, Thales, Safran i MBDA – ostaju ključni za sve buduće francuske projekte borbenog zrakoplovstva.
To znači da F5 može poslužiti i kao svojevrsni tehnološki most prema sljedećoj generaciji. Francuska pritom zadržava kontrolu nad ključnim dijelovima industrijske baze, što je posebno važno za zemlju koja nastoji održati visoku razinu strateške i tehnološke autonomije u obrambenom sektoru. Rafale F5 stoga postaje mnogo više od još jedne modernizirane verzije francuskog borbenog aviona i njegova uloga postupno se mijenja: od višenamjenskog zrakoplova prema središtu umreženog borbenog sustava koji povezuje senzore, projektile, bespilotne letjelice i druge platforme.
Ako se planirane sposobnosti ostvare, Francuska bi 2030-ih mogla imati borbeni sustav u kojem Rafale ostaje ključna platforma, a dio funkcija koje se tradicionalno očekuju od potpuno nove generacije aviona preuzimaju bespilotni sustavi i napredna mreža senzora. Time paradoksalno upravo problemi s razvojem nove generacije borbenog aviona daju Rafaleu novu stratešku važnost. Umjesto da bude tek prijelazno rješenje do dolaska NGF-a, F5 bi mogao postati temelj francuskih zračnih borbenih sposobnosti duboko u 2030-ima – a možda i kasnije.
