Estonija, Litva i Latvija nisu samo povećali obrambena ulaganja na Trumpov zahtjev već su i pozdravili američki napad na Iran. U međuvremenu, strahuju da će se SAD ipak povući iz Europe, pokreću nacionalne garde te ugošćuju međunarodne kontigente drugih saveznika
Kao članice NATO saveza na samoj granici s Rusijom, baltičke zemlje: Litva, Latvija i Estonija ponašaju se kao uzorni američki saveznici s jasnim ciljem: samo da ne iziritiramo Donalda Trumpa.
Jer Trump svako malo zaprijeti povlačenjem američkih trupa iz Europe, a sada mu je glavni fokus Iran. Stoga ne treba čuditi da su baltički čelnici operaciju 'Epski bijes' opisali razumljivom zbog iranskog nuklearnog programa, čak i pozdravili ubojstvo bivšeg iranskog ajatolaha.
To je, ističe Deutsche Welle (DW) značajno drukčiji pristup od NATO saveznika koji su dalje od Moskve, a ovaj pristup je najbolje pojasnio Gitanas Nauseda, latvijski predsjednik.
'Ne možemo s jedne strane reći da je prisutnost američkih trupa na teritoriju Litve nešto što se podrazumijeva i jednostavno to prihvatiti zdravo za gotovo, ali kada se od nas traži da doprinesemo međunarodnim misijama, kažemo da se to nas ne tiče', rekao je Nauseda.
vezane vijesti
Zabrinuta javnost: Nema dovoljno vojnika
Uz baltičke političke lidere, zabrinuta je i sama javnost. Konkretno u Latviji, anketa provedena 2025. godine pokazala je da samo 43 posto ispitanika vjeruje da bi NATO bio spreman boriti se za njihovu zemlju. Dakle, manje od pola, a 41 posto je izjavilo u istoj anketi da je to malo vjerojatno.
Stoga su baltičke države pokrenule razvoj nacionalnih garda kao dobrovoljne obrambene snage koje se u slučaju ruskog napada spremaju onemogućiti okupaciju.
Glavna tajnica Latvijske transatlantske organizacije, Sigita Struberga, navodi da su tamošnji stanovnici svjesni 'da smo NATO mi' i da ne postoji zasebna NATO-ova
'Uzimajući u obzir broj onih koji služe obvezni vojni rok i profesionalnu vojsku, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda vojska', opisala je Struberga stanje s latvijskom sigurnosti.
Ako se povuče SAD, drugi saveznici će se isto više brinuti za svoju sigurnost
Uz spremnost pomaganja američkim ciljevima u Iranu, baltičke zemlje su zajedno s Poljskom među prvim članicama na Trumpov zahtjev povećali izdvajanje za obranu. Dok je SAD 2025. godine uložio 3,2 posto BDP- a u obranu, Litva je uložila 4 posto, Latvija 3,7 posto a Estonija 3,4 posto.
Sergej Potapkins iz Latvijskog instituta za međunarodne odnose, naveo je da se Baltik nada što dulje zadržati SAD u NATO-u, ali pripreme za smanjeni američki angažman su već krenuli. Tu je istaknuo razmještaj sa savezničkih vojnih kontingenata koje su sada stacionirane u svakoj baltičkoj zemlji.
Primjerice, njemačka 45. oklopna brigada koja u Litvi broji oko 1800 vojnika, s planovima za povećanje na 4800 vojnika do 2027. godine.
'Povećanje kontingenta sada je glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima s partnerima. Ovo je jedan od onih slučajeva kada je više bolje', rekao je Potapkins.
U Latviji je smještena kanadska multinacionalna brigada s oko 2000 pripadnika a Estonija je ugostila 1500 vojnika stacioniranih kao dio multinacionalne borbene grupe pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva.
Ipak, Potapkins navodi i da baltičke zemlje moraju brzo pripremiti vlastitu vojsku i infrastrukturu. Naime, ako SAD promijeni svoju ulogu unutar NATO-a, vjerojatno će se i drugi saveznici više usredotočiti na vlastitu sigurnost.
