Outi Holopainen, državna tajnica vanjske i sigurnosne politike, istaknula je da je Finskoj stalo do sigurnosti, kontrole naoružanja te međunarodnog prava. Međutim, zbog ruske agresije na Ukrajinu, nije bilo drugog izbora doli se povući Ottawske konvencije koja zabranjuje postavljanje pješačkih mina. Ipak, zasad nemaju mine koje bi postavili na granicu s Rusijom.
Gostujući u Turskoj na petom izdanju Diplomatskog foruma Antalya, finska državna tajnica vanjske i sigurnosne politike, Outi Holopainen osvrnula se na povlačenje Finske iz Ottawske konvencije. Prvi put potpisan sredinom devedesetih, ovaj sporazum zabranjuje uporabu, stvaranje zaliha, proizvodnju i prijenos protupješačkih mina te daje pravila o njihovom uništenju.
vezane vijesti
Kako prenosi medij Anadolu, Holopainen je navela da posrijedi nije bila laka odluka, no donesena u skladu sa zabrinutostima o nacionalnoj sigurnosti svoje zemlje zbog Rusije, s kojom dijeli 1340 kilometara kopnene granice na Skandinavskom poluotoku.
'Finska je definitivno zemlja koja želi zadržati međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnivan na pravilima (...) situacija u našem susjedstvu je toliko teška da smo se morali povući', navela Holopainen opisujući kako je ruski rat protiv Ukrajine natjerao Finsku na promjenu položaja.
U NATO-u nije bilo pritužbi: 'Više odgovornosti za vlastitu sigurnost'
U intervjuu za turski medij je navela da su o tom pitanju diskutirali i unutar NATO saveza, kojemu se ova skandinavska država pridružila 2023. godine. Razgovore je ocijenila glatkima, otvorenim i izravnim te saveznici nisu imali previše pritužbi na ovu odluku.
'Moramo u Europi imati više odgovornosti za našu vlastitu sigurnost. Moramo više ulagati u obranu. To u mješavini s američkom predanosti europskoj sigurnosti je kombinacija koja transatlantsku vezu čini vrlo snažnom', prokomentirala je Holopainen budućnost europske obrane i NATO saveza.
Vrativši se na sporazum o minama, navela je da Finska trenutno nema planove ni mogućnosti postavljati nove mine na granici s Rusijom, za koju je istaknula da nije potpisnica Ottawske konvencije. S druge strane, navela je da je Finska ima dugogodišnju ulogu u kontroli naoružanja i njegovom uništavanju.
Zajednička odgovornost
Finska državna tajnica je istaknula i potrebu i da je unutar NATO-a sigurnost zajednička odgovornost, a tu je bitna i suradnja među pojedinim državama. Tako je navela da suradnja Finske i Turske u sigurnosnom resoru sve više raste te bi finski predstavnici uskoro trebali posjetiti turske kolege.
'Imamo vrlo dobru bazu za daljnju suradnju, vidimo da se mnogo toga događa u sigurnosnoj industriji i možemo surađivati na obostrano korisni način', zaključila je u intervjuu za medij Anadolu.
