Ako se do prosinca ne dostavi novi prijedlog usklađen s reformom Ad charisma tuendum iz 2022., Sveta Stolica, poručuje se, 'poduzet će potrebne mjere', piše El Cronista.

Ovaj ultimatum dolazi nakon godina sumnji u transparentnost Opusa Dei i položaja organizacije unutar obnovljene strukture Rimske kurije. Pismo, koje su objavili vatikanski novinari, daje šest mjeseci za dostavu novog statuta. U španjolskim sjedištima organizacije u Madridu, Barceloni i Sevilli to je već izazvalo ozbiljnu uzbunu – bez prilagodbe, Opus Dei riskira gubitak utjecaja.

Podsjetimo, papa Franjo je 2022. ukinuo specijalni pravni status Opusa Dei i prebacio ga pod nadležnost Dikasterija za kler. Proces prilagodbe od tada je usporen, a papina smrt dodatno je zakočila reforme. Papa Lav XIV. sada ponovno pokreće taj proces i traži jasniju definiciju uloge prelata, jačanje kolegijalnosti te transparentnije financijsko izvještavanje.

Osim toga, Vatikan zahtijeva izvješće o brojnim prijavama bivših članova koje uključuju duhovno i radno zlostavljanje – posebno u Španjolskoj i Argentini. Papa traži uspostavu jasnih protokola za pomoć žrtvama i uvođenje vanjskih revizija.

Što je 'Opus Dei'?

Opus Dei, što na latinskom znači 'Djelo Božje', katolička je organizacija koju je 1928. u Španjolskoj osnovao svećenik Josemaria Escrivá. Osobna je to prelatura Katoličke crkve, što znači da je riječ o crkvenoj strukturi koja okuplja i laike i klerike pod vodstvom prelata, a nije vezana uz određeno geografsko područje poput biskupija. Prelature su ustanovljene kako bi se bavile specifičnim pastoralnim zadaćama, a Opus Dei je jedina postojeća osobna prelatura u Crkvi.

Organizacija djeluje u 68 zemalja, upravlja sveučilištima, školama i velikim imovinskim fondovima. Bilo kakvo ograničenje moći prelata moglo bi poremetiti ustaljene hijerarhije i načine upravljanja. Iako prelatura tvrdi da joj je potrebna posebna autonomija s obzirom na specifičnost karizme Josemarije Escriváe, Vatikan ne popušta.

Zašto su nova pravila problematična za Opus Dei?

Izvanredni generalni kongres Opusa Dei krajem travnja odgodio je glasanje o reformama 'radi dodatnog dijaloga', no prema informacijama religijskog časopisa Vida Nueva, Sveta Stolica već je odbila tri nacrta. Ključno je pitanje prebacivanja teških disciplinskih slučajeva iz unutarnjih struktura Opusa Dei u redovne crkvene sudove – što konzervativni krugovi smatraju pretjeranim miješanjem.

Konačna verzija statuta mora biti poslana vatikanskoj Državnoj tajništvu do 15. studenoga. Nakon toga će ga ocijeniti Dikasterij za kler, a u slučaju odobrenja – bit će proglašen papinskim dekretom.

Novi prijedlog uključuje ograničenje mandata prelata na 12 godina (s mogućnošću jednog produljenja), obavezno predstavljanje revidiranih financijskih izvještaja te uključivanje dvoje laika s pravom glasa u središnje vijeće organizacije.

Španjolska, drugo najvažnije uporište Opusa Dei nakon Italije, mogla bi posebno osjetiti posljedice. Sveučilišta poput Navarre i Villanueve te poslovne škole poput IESE-a djeluju pod njegovim utjecajem. Ograničavanje autonomije moglo bi utjecati na sporazume s mjesnim biskupijama, kao i na tok privatnih donacija.

Dok protivnici reforme upozoravaju da bi stroži financijski nadzor mogao smanjiti dostupnost stipendija i programa solidarnosti, zagovornici promjena vjeruju da će veća transparentnost pridonijeti obnovi povjerenja.

Španjolska biskupska konferencija zasad šuti, ali izvori bliski Vatikanu otkrivaju da biskupi u Madridu i Valenciji smatraju reformu jedinim realnim putem za normalizaciju odnosa s Kurijom 21. stoljeća.