Prof.dr.sc. Josip Paladino ipak neće mirovati. Nakon što mu najveći bolnički centar u Hrvatskoj, KBC Zagreb, nije produljio ugovor, ovaj vrsni neurokirurg našao je drugog poslodavca, i to privatnog. Njegova priča ponovno otvara pitanje treba li liječnicima dopustiti da rade i nakon zakonskog roka za odlazak u mirovinu ili napraviti mjesta za mlade liječnike. Jer Paladino nije jedini - predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža kaže za tportal kako u hrvatskim bolnicama liječnici sve češće rade nakon umirovljenja
'U posljednje vrijeme u hrvatskim bolnicama sve je učestalija pojava da liječnici rade i nakon umirovljenja, uglavnom u nepunom radnom vremenu. Takvim rješenjima pribjegavaju one bolnice u kojima postoji toliki manjak liječnika da redovno zaposleni liječnici ni s iznimno velikom satnicom prekovremenog rada ne uspijevaju osigurati kontinuiranu dostupnost zdravstvene usluge', objašnjava Goluža.
vezane vijesti
Stav Hrvatske liječničke komore je da liječnicima koji to žele i koji su sposobni za rad i nakon umirovljenja treba, u skladu sa zakonom, omogućiti nastavak rada. 'Pritom valja voditi računa o psihofizičkoj kondiciji zaposlenika, kao i specifičnosti posla koji zaposlenik obavlja. Stav je Komore da umirovljeni liječnici ne bi trebali biti čelnici ustrojstvenih jedinica u zdravstvenim ustanovama, čak ni na najosnovnijoj razini.'
Naglašavaju kako je svaki pojedini radno-ugovorni odnos isključivo stvar dogovora između poslodavca i liječnika koji je u mirovini.
Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Mario Drlje kaže nam pak da bi idealno bilo naći kompromis i model po kojem sustav ne bi nepovratno izgubio liječnike koji odlaze u mirovinu, a da se istodobno stvaraju mjesta za mlade specijalizante.
'Prije svega žalim što odlazi uvaženi prof. Paladino. Naš je stav načelno da se zakoni trebaju poštovati na svim razinama. Ako nisu dobri, treba ih mijenjati', kazao nam je Drlje.
Ne smije se, smatra, dopustiti da se liječnici koji su stekli uvjete za mirovinu trajno izgube, nego da ostanu neka vrsta mentora mlađim kolegama. 'No s druge strane, treba dati prioritet mladima, a znamo da su specijalizacije problem', dodaje.
'Malo je u Hrvatskoj velikih stručnjaka i nije dobro da ih pustimo i izbrišemo ili da znanje odnesu sa sobom negdje drugdje. Mora se naći modus suradnje da oni budu podrška u osposobljavanju mladih kadrova', zaključuje Drlje.
Podsjetimo, KBC Zagreb u srijedu ujutro se oglasio nakon što je Zrinka Paladino, supruga prof. dr.sc. Josipa Paladina, objavila da mu spomenuta bolnica ne želi produljiti ugovor iako on još želi raditi kao neurokirurg. Iz KBC-a Zagreb naveli su kako je Paladino stekao uvjete za starosnu mirovinu 30. rujna 2015. i da je tada KBC Zagreb uz suglasnost Katedre za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu produljio puni kumulativni radni odnos profesoru Paladinu za godinu dana.
Nakon isteka tog ugovora Katedra za kirurgiju Medicinskog fakulteta ne daje suglasnost za ponovno produženje kumulativnog radnog odnosa Paladinu te profesor s navršenih 67 godina života odlazi u zasluženu mirovinu.
Nakon toga ravnatelj KBC-a Zagreb sklapa s umirovljenikom Paladinom ugovor o radu na četiri sata uz mirovinu. Taj ugovor na šest mjeseci je istekao i KBC Zagreb je temeljem planova za funkcioniranje Klinike za neurokirurgiju odlučio ne produljivati taj ugovor, naveli su u odgovoru iz KBC-a.
Nije trebalo dugo čekati da se Paladinu otvori nova prilika. U srijedu poslijepodne iz privatne Specijalne bolnice sv. Katarina, s kojom je Paladino i ranije surađivao, izvijestili su da je ovaj neurokirurg postao dio tima njihove bolnice. 'Dragi naši pacijenti, ugledni hrvatski neurokirurg s međunarodnom reputacijom i velikim i neprocjenjivim iskustvom, prof.dr. sc. Josip Paladino dio je tima Specijalne bolnice Sv. Katarina', objavili su na svojoj stranici na Facebooku.
