Poljoprivrednici, startupovi, filmaši i obrambeni lobiji – svi oni imaju udio u sedmogodišnjem novčanom fondu EU-a, a on trenutno vrijedi 1,2 bilijuna eura. I svi se bore svim silama da bi zaštitili svoj dio kolača od vjerojatnih rezova koje planira predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, piše Politico.

Reforma golemog proračuna EU-a mogla bi se pamtiti kao jedno od njezinih najvažnijih postignuća – ili kao veliki fijasko. 'Proračun je politika prikazana brojkama', rekao je Johannes Hahn, bivši povjerenik EU-a za budžet.

Žestoki pregovori o proračunu

Posljednji tjedni žestokih pregovora o sedmogodišnjem planu potrošnje dokazuju da je bio u pravu. Naime povjerenici su se pobunili protiv pokušaja Von der Leyen da ukine njihove omiljene programe, a vlade su bile preplavljene porukama bijesnih političara i građana. Poljoprivrednici su čak zaprijetili izlaskom na ulice ako se njihovi zahtjevi ne ispune.

'Imam traktor i spreman sam', upozorio je Massimiliano Giansanti, čelnik moćnog europskog poljoprivrednog lobija Copa, u odgovoru na glasine o smanjenju golemog proračuna EU-a za pomoć poljoprivrednicima.

Ostalo je još nekoliko dana do predstavljanja prijedloga Von der Leyen u srijedu, a mnoge stvari još su uvijek neizvjesne. Sve što Komisija odluči mogu odbiti nacionalne vlade i Europski parlament tijekom dvije godine mukotrpnih pregovora.

Ključna pitanja

Prije srijede će povjerenici i njihovi glavni savjetnici morati odgovoriti na ključna pitanja: Koliki će biti proračun? Koji će se porezi naplaćivati za otplatu duga EU-a? Hoće li regije i dalje biti važne? Ova pitanja bit će predmet hitnih pregovora u Berlaymontu.

EU će u nadolazećim godinama morati učiniti više s otprilike istom količinom novca.

Veliki upitnik visi nad brojkama te se one drže u tajnosti do posljednjeg trenutka. Međutim poznato je to da raspoloživi novac neće biti dovoljan za nove prioritete – od obrane do inovacija i klimatskih katastrofa – koji su se nagomilali posljednjih nekoliko godina. U vremenu smanjenih proračuna i usporavanja rasta dvije najveće zemlje EU-a – Francuska i Njemačka – i nekoliko drugih država nemaju velikog interesa za slanje dodatnih sredstava u Bruxelles, što Komisiju stavlja u vrlo tešku poziciju.

Smanjenje proračuna za poljoprivredu?

Da bi se oslobodilo više sredstava za obranu i startupove, proračunski odjel EU-a razmatra mogućnost smanjenja do 20 posto proračuna za poljoprivredu i regionalni razvoj, a oni zajedno čine dvije trećine trenutnog novčanog fonda. Međutim to neće biti lagana misija jer se lobi poljoprivrednika, istraživači i regije diljem Europe – uz snažnu podršku u Parlamentu i Europskom vijeću – protive bilo kakvim rezovima.

Jedinstven novčani fond

Velika ideja Von der Leyen je spojiti mnoštvo programa u jedinstven nacionalni novčani fond, a on će određivati potrošnju u sektorima kao što su poljoprivredne subvencije i socijalno stanovanje. U okviru ovog novog sustava, proračunska plaćanja – posebno regionalna potrošnja, koja čini trećinu proračuna EU-a – bit će povezana s provedbom reformi.

Zagovornici tvrde da će to olakšati pristup sredstvima EU-a i potaknuti produktivnost, potičući nacionalne reforme. Međutim mnoge vlade EU-a zabrinute su da bi ova promjena mogla osnažiti središnje uprave i oslabiti sporedne regije, one koje trenutno igraju ključnu ulogu u trošenju sredstava EU-a.

Postoje i dugotrajni strahovi da bi predaja novca nacionalnim vladama – za razliku od siromašnijih regija, kao što je to slučaj danas – mogla potkopati jedan od ključnih ciljeva EU-a, a to je smanjenje razlika među bogatijim i siromašnijim područjima.

Novi porezi

Komisija je pod velikim pritiskom da uvede nove namete ili transfere na razini EU-a, poznate kao 'vlastita sredstva', kako bi se pokrilo 25 do 30 milijardi eura godišnjeg duga nastalog zbog financiranja oporavka nakon pandemije covida. No rasprave koje su se vodile u Bruxellesu posljednjih godina potvrđuju maksimu Winstona Churchilla da 'ne postoji ništa poput dobrog poreza'.

Nacionalne vlade oprezne su kada je riječ o davanju Bruxellesu previše ovlasti za izvlačenje novca od svojih birača, a općenito se protive prijenosu dijela svojih poreznih prihoda na Uniju. Trenutno velika većina njezinih sredstava dolazi od doprinosa nacionalnih vlada.

Komisija je prošlog petka predstavila tri nova poreza, usmjerena na nereciklirani električni otpad, duhanske proizvode i velike tvrtke u Uniji, one s prometom većim od 50 milijuna eura, prema internom dokumentu u koji je Politico imao uvid. Ovo dolazi uz dvije odvojene ideje iz 2021. godine o uvođenju poreza na ugljik na granici EU-a i uzimanju dijela prihoda od sustava trgovanja emisijama.

Iako su ove ideje još uvijek na stolu, svaka od njih naišla je na otpor različitih država članica EU-a, stoga pronalaženje jednoglasnosti o bilo kojem novom porezu neće biti lak zadatak.

Zelena potrošnja

Tijekom posljednjih pregovora o proračunu EU je pristao na to da najmanje 30 posto rashoda bude usmjereno na klimatske ciljeve. No zelena potrošnja već je izašla iz mode, s obzirom na rastuće desničarske stranke, a konkurentnost je prestigla zaštitu okoliša na popisu prioriteta.

Povjerenica EU-a za klimu Teresa Ribera, španjolska socijalistkinja, bori se za povećanje – ili barem očuvanje – klimatskog cilja od 30 posto kako bi pokazala da Unija ne napušta svoju zelenu agendu. S druge strane, povjerenik za proračun Piotr Serafin gura u suprotnom smjeru zbog straha da bi tako visok prag otežao preraspodjelu financiranja stvarnih potreba.

Von der Leyen ima vrlo malo vremena da donese konačnu odluku o klimatskom cilju, ali i o svim ostalim važnim pitanjima.