U Hrvatsku su proteklih godina pristigle milijarde eura europskih sredstava, namijenjenih društvenom, ekonomskom i infrastrukturnom razvoju. Rezultiralo je to rastom BDP-a na otprilike tri posto godišnje, poglavito zahvaljujući potpunom ispunjavanju zadanih ciljeva u okviru Mehanizma oporavka i otpornosti.

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine do srpnja 2024. u europski proračun uplatila oko 5,76 milijardi eura, a istovremeno je povukla više od 21 milijarde eura. Od te svote, 11,58 milijardi eura dodijeljeno je izvan NPOO-a.

Do rujna prošle godine Hrvatska je iz strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. ugovorila 13,63 milijarde eura, što je oko 120 posto dodijeljene alokacije, no to je samo znak prakse ugovaranja više od dostupnog kako bi se kompenzirali mogući gubici zbog neuspješnih ili neostvarenih projekata.

Eurostat navodi da su države članice do kraja 2024. potrošile u prosjeku 45 posto bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a koji traje do lipnja 2026. Hrvatska je u tom kontekstu primila više od 60 posto dodijeljenih sredstava, ali je iskoristila manje od 30 posto, s time da je dosad postignuto tek 36 posto zadanih pokazatelja. Ista se situacija događa sa sredstvima iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027., jer je, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), RH iskoristila samo 5,7 posto raspoloživog novca.

'Prvog srpnja je bilo ne samo 12 godina od ulaska RH u EU, već je bila i polovica VFO-a 2021.-2027. Iz VFO-a koristimo manje od šest posto raspoloživih sredstava, a u NPOO-u postoji značajan dio sredstava koja je potrebno iskoristiti. Želimo naglasiti potrebu da se provede snažna i brza realokacija sredstava na projekte koji su spremni i brzo provedivi. Znate i sami da je u pojedinim natječajima bilo više interesa nego što je bila dostupna realokacija.

Ako postoji mogućnost da veliki javni i infrastrukturni projekti ne budu na vrijeme gotovi, to znači da treba postojati konsenzus o prebacivanju sredstava u javni sektor, na projekte koji su spremni. Vlada je u lipnju provela realokaciju na 30 mjera, što pohvaljujemo. To i naglašavamo - da budemo brzi, efikasni i da prebacimo novac tamo gdje će on zaista biti iskorišten. Tu smo da pomognemo jer nam je svima zajednički interes da sredstva budu povučena i iskorištena. U interesu nam je da se snažne stope rasta BDP-a nastave jer svako daljnje čekanje ostavlja posljedice po gospodarstvo, zapošljavanje i održivi razvoj', poručila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Zagušenje europskim novcem

No čini se da je 'poplava' europskog novca bila problematična. Naime istodobno provođenje VFO-a i NPOO-a, ocijenila je Ana Fresl, dopredsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove Europske unije, dovela je do zagušenja.

'Usporedbe radi, Češka je na 19 posto, Rumunjska na 15, Poljska na 12 posto, a mi smo treći odostraga', rekla je Fresl, dodavši da je iza nas, primjerice, Španjolska.

'Jako su se odgađali natječaji. U siječnju je bio objavljen indikativni plan objave, do lipnja je već 83 natječaja bilo odgođeno, a četrdesetak je bilo raspisano. Taj dio ne funkcionira dobro. Zbog odgoda se dogodilo da su sad svi natječaji raspisani odjednom. To znači da će poduzetnici propustiti neke prilike jer se ne mogu prijaviti na sve natječaje. Jako je velika gužva i u institucijama da u nekom razumnom roku to ocijene i odobre. Kad ti natječaji prođu, nekoliko godina više neće biti prilika', dodala je.

Poseban naglasak je na velikom broju projekata koji još nisu ugovoreni. Čak 64 posto pokazatelja unutar NPOO-a još nije ispunjeno, a financiranje putem NPOO-a istječe u lipnju sljedeće godine.

'Tek 22,9 posto imamo iskorišteno za investicije, stoga se ukazuje potreba za realokaciju tih sredstava prema područjima koja mogu realizirati te investicije. Tu su poduzetnici najbolji primjer. Ako postoji rizik da se sredstva NPOO-a ne iskoriste na zadanoj razini, pozivamo tijela da naprave reviziju i vide koji projekti su u riziku od neiskorištavanja te da realociramo novac', naglasila je Fresl.

Neiskorišteni projekti

Primjer za to su natječaji za kulturne i kreativne industrije, na kojima je nekoliko stotina projekata dobilo maksimalan broj bodova. Unatoč tome, oni još nisu ugovoreni i realizirani, već se nalaze na rezervnim listama. Takvih je primjera još.

'Broj projekata na natječaju za ekološko održivo gospodarstvo prelazi dostupnu alokaciju i to je još jedan primjer gdje se može napraviti napredak. U još jednom natječaju imamo 300 prijavljenih projekata, a samo 10 posto odobrenih. Trebalo bi se realocirati sredstva na projekte koji su spremni. Predlažemo vaučere za kupnju energetski efikasnih strojeva ili povlačenje sredstava koji bismo na bilo koji način povukli sredstva i jačali poslovanje. Svaki izgubljeni euro znači gubitak novca, prilike za razvoj, ali i povjerenja u Hrvatsku kao zemlju članicu', istaknula je Natalia Zielinska, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

Dakle u sljedeće četiri godine treba iskoristiti 94 posto novca iz VFO-a. Zbog toga u HUP-u smatraju da će sustav biti zagušen do kraja te da će se kasniti s ispunjavanjem ciljeva, zbog čega bi mogao kasniti i sljedeći višegodišnji financijski okvir.

'Voljeli bismo da se devetogodišnji program koristi devet godina, a ne četiri ili pet, jer ne bi bilo pritiska na poduzetnike i institucije. Postoji godišnji indikativni plan poziva, mi bismo htjeli da bude devetogodišnji, a ne godišnji, kako bismo se znali pripremiti i isplanirati dozvole, ovisno o tome hoće li se neka tema pojaviti jednom ili više puta tijekom tog razdoblja. Voljeli bismo da se institucije drže tog plana objave i da se proces ocjenjivanja i potpisivanje ugovora mogu skratiti i biti efikasni', rekla je Fresl te dodala da treba smanjiti i administrativno opterećenje jer su sadašnji projekti puno kompliciraniji nego prije sedam godina, mahom zbog ispunjavanja ciljeva zelene i digitalne tranzicije.

Doprinos rastu BDP-a

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je istaknuo da je od Hrvatske više europskog novca, s obzirom na veličinu gospodarstva, primila jedino Grčka. Istaknuo je da su europski fondovi u posljednjim godinama doprinijeli rastu BDP-a za dva posto.

'Hrvatska je prvi put uhvatila vremenski blok od pet godina po kojem je uspjela outperformati zemlje srednje Europe, a mi ćemo efekte NPOO-a početi osjećati već za godinu-dvije. No procjene govore da nam produktivnost pada za dva posto u sljedećem srednjoročnom razdoblju, a već je pala za jedan posto u prošloj godini. Moramo gledati već sad sljedeće višegodišnje razdoblje. Nije bitno koliko ćemo potrošiti, već kako ćemo trošiti. Volio bih vidjeti ulaganja u inovacije jer s time dolaze i potencijalna ulaganja u obrambeni sektor. Treba poticati ulaganja u snažan i otporan energetski sektor. Neki projekti su spremni i u njih se može realocirati novac ako za to bude prilike', ustvrdio je Stojić te naglasio:

'Jedan euro uložen u istraživanje i razvoj u prosjeku donosi gospodarstvu između osam i 11 eura. Stoga moramo podržavati sve projekte koji su inovativni', zaključio je Stojić.