Sasvim očekivano, za oba događaja karte su razgrabljene u rekordnom roku, a koncert u Splitu i utakmica u Zagrebu bili su ujedno i generalna proba za predstojeće Svjetsko prvenstvo u rukometu.

Dvije najveće hrvatske dvorane kapaciteta 15.200 sjedećih mjesta (Zagreb) i 12.000 (Split) sagrađene su u rekordnom roku po modelu javno-privatnog partnerstva. Cijena njihove izgradnje bila je 137 milijuna eura, a kroz tri desetljeća hrvatski porezni obveznici će investitorima isplatiti 360 milijuna eura.

U izgradnju Zagreb Arene investitori Trigranit i Ingra uložili su 87 milijuna eura, a Grad Zagreb i Vlada RH će kroz 28 godina, uz godišnju ratu od 7,5 milijuna eura, investitorima isplatiti 210 milijuna eura. U ugovoru postoji i aneks po kojem se dvoranu može otkupiti nakon sedam godina po cijeni od 80,3 milijuna eura.

Zbog problema s krovom dvorana nije dobila trajnu uporabnu dozvolu, već samo privremenu na 90 dana, a u tom periodu trebali bi biti uklonjeni svi nedostaci. Tko će sedam godina upravljati dvoranom koja, da bi bila profitabilna, mora biti popunjena dvjestotinjak dana godišnje, bit će poznato vrlo skoro. Naime, 8. siječnja zaključuje se međunarodni natječaj.

'Do sada su se na natječaj javile četiri tvrtke, a očekujem da ih se javi još toliko', kazao je gradonačelnik Milan Bandić.

Izgradnja splitske Arena u Lori, bez poslovnog tornja koji se tek treba izgraditi, stajala je oko 50 milijuna eura. Cijena čitavog kompleksa procijenjena je na 147 milijuna eura. Investor je bio hrvatski konzorcij (Konstruktor, IGH, Dalekovod) okupljen pod imenom Sportski grad TPN. Zakupninu od pet milijuna eura, uključujući PDV, godišnje će dijeliti država i Grad, a kroz trideset godina investitorima bi trebalo biti isplaćeno 150 milijuna eura.

Nakon isteka 30 godina, Sportski grad TPN predat će Splitu u posjed dvoranu i ostale sagrađene komercijalne prostore. Split će koristiti dvoranu 52 dana godišnje, a u narednih 10 godina njom će upravljati američka tvrtka Global Spectrum.