Prema navodima izvora, predsjednik Združenog stožera američke vojske general Dan Caine hitno je 19. svibnja prekinuo sastanak visokih NATO dužnosnika u Bruxellesu i otputovao u sjedište američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) u Tampi na Floridi. Ondje je upoznat s vojnim opcijama za potencijalnu operaciju u Iranu.

Nakon toga Caine je o mogućim scenarijima izvijestio predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, Trump je navodno zaustavio plan nakon upozorenja da bi takva operacija gotovo sigurno izazvala snažan iranski odgovor, produljila sukob i izazvala ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo. Dodatno ga je zabrinula mogućnost velikog broja američkih žrtava, navodi CNN.

Uranij ostaje ključni problem

Iako su SAD i Iran posljednjih mjeseci vodili intenzivne pregovore o nuklearnom programu, pitanje iranskih zaliha obogaćenog uranija ostalo je neriješeno. Washington smatra da upravo te zalihe predstavljaju najveću prijetnju.

Prema procjenama, Iran posjeduje više od 440 kilograma uranija obogaćenog gotovo do razine potrebne za proizvodnju nuklearnog oružja. Materijal je raspoređen na nekoliko lokacija, uključujući nuklearne komplekse Isfahan, Natanz i Fordow, od kojih su neki smješteni duboko pod zemljom.

Trump je više puta spominjao mogućnost da SAD silom preuzme uranij, no prema izvorima, nikada nije bio spreman odobriti operaciju koja bi mogla rezultirati velikim američkim gubicima.

'Nitko mu se ne može približiti jer je zakopan ispod planine', izjavio je Trump ovog tjedna iz Ovalnog ureda.

Vojni stručnjaci upozoravaju na goleme rizike

Stručnjaci za nuklearnu sigurnost sumnjaju da bi američka vojska uopće mogla pronaći i sigurno ukloniti sav uranij. Dio materijala nalazi se u podzemnim tunelima, a nakon američko-izraelskih napada prošle godine međunarodni inspektori više nemaju pristup tim lokacijama.

Prema procjenama američke vojske, operacija bi zahtijevala stotine pripadnika specijalnih snaga i veliku kopnenu prisutnost.

'Morali bismo pretraživati tunele i spremnike duboko pod zemljom. U biti, morali bismo izvršiti invaziju', rekao je jedan od izvora.

Vojni zapovjednici procijenili su da bi razina rizika za specijalne postrojbe bila između "visoke" i "ekstremne", čak i ako bi misija bila uspješna.

Iran ima spreman odgovor

Američke obavještajne službe upozoravaju da bi Iran u slučaju novog sukoba mogao posegnuti za tzv. ekonomskom 'nuklearnom opcijom'. To uključuje angažiranje jemenskih Hutista kako bi zatvorili tjesnac Bab el-Mandeb, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta koja povezuje Crveno more s Indijskim oceanom. Takav potez mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje u globalnoj trgovini i energetskom sektoru.

Prema izvorima CNN-a, Iran zasad izbjegava takvu eskalaciju kako ne bi ugrozio pregovore sa SAD-om, no ta opcija i dalje ostaje na stolu ako pregovori propadnu ili Washington ponovno pokrene vojne operacije.

Pregovori i dalje traju

Američka administracija tvrdi da je Iran tijekom pregovora pristao razgovarati o uništenju ili uklanjanju obogaćenog uranija, ograničavanju nuklearnog programa i prestanku financiranja savezničkih oružanih skupina. Tek nakon toga slijedilo bi ukidanje sankcija. S druge strane, iranski mediji navode da Teheran nije pristao prepustiti kontrolu nad Hormuškim tjesnacem te zahtijeva trenutno oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznutih sredstava.

Unatoč optimističnim izjavama o mogućem sporazumu, otkriće da je Pentagon još prošlog mjeseca ozbiljno razmatrao kopnenu operaciju pokazuje koliko su SAD i Iran bili blizu novoj velikoj eskalaciji sukoba.