Američka vojska predsjedniku je dostavila prijedlog za zapljenu gotovo 450 kilograma visoko obogaćenog uranija, koji uključuje dopremu opreme za iskopavanje, izgradnju piste i transport materijala iz zemlje, tvrde izvori upoznati s planom, objavio je Washington Post.

Prema njihovim riječima, plan je predstavljen nakon što ga je zatražio Donald Trump, uz jasno upozorenje na velike operativne rizike. Ovaj dosad neobjavljeni zahtjev pokazuje njegov interes za iznimno osjetljivu i visokorizičnu operaciju, o kojoj je prvi izvijestio The Wall Street Journal.

Misija koja diže obrve

Ograničavanje iranskog nuklearnog programa ostaje ključni cilj SAD-a, no stručnjaci upozoravaju da bi ovakav pothvat bio bez presedana. Za provedbu bi bilo potrebno prebaciti velik broj vojnika i opreme duboko u Iran, gdje bi se pod vatrom neprijatelja izvodili iskopi i preuzimanje radioaktivnog materijala. Operacija bi mogla trajati tjednima.

Administracija je Iranu ponudila plan za okončanje rata, tražeći da preda visoko obogaćeni uranij, koji je Trump nazvao ‘nuklearnom prašinom’. Iran je to odbio, iako je ranije spominjao mogućnost ‘razrjeđivanja’ materijala.

‘Ovo bi bila jedna od najkompleksnijih specijalnih operacija u povijesti’, rekao je Mick Mulroy, bivši dužnosnik Pentagona. ‘Rizik za snage bio bi ogroman.’

Politički i vojni kontekst

Trump je dodatno potaknuo raspravu pozivom na emisiju Mark Levin na Fox News, u kojoj je predloženo slanje specijalnih snaga. ‘Zašto bi nam trebale kopnene snage? Radi se o tom uraniju’, rekao je Levin.

Iako je obećavao okončanje ratova, Trump ulazi u peti tjedan sukoba koji se zasad vodi uglavnom iz zraka. Pokretanje kopnene operacije značilo bi značajno povećanje rizika. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je: ‘To ne znači da je predsjednik donio odluku.’ Ministar obrane Pete Hegseth naglasio je: ‘Iran ne može imati nuklearnu bombu i neće je imati.’

Gdje je iranski ranij i što slijedi?

Prema International Atomic Energy Agency, Iran ima oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto. Više od polovice nalazi se duboko pod zemljom kod Isfahana, rekao je direktor Rafael Mariano Grossi, dok je ostatak u Natanzu i drugim lokacijama.

Pristup glavnom skladištu i dalje blokiraju ruševine nakon američkog bombardiranja, a nema znakova ozbiljnijih pokušaja njegova otkopavanja. Za dolazak do materijala trebalo bi probiti zaštitne slojeve i izvući spremnike, što bi moglo potrajati od nekoliko tjedana do više mjeseci.

U idealnom scenariju operacija bi se odvila nakon prekida vatre i uz nadzor IAEA-e, no i vojni prodor ostaje opcija, ali uz velike rizike.

‘Sporo i smrtonosno’

Operacija bi uključivala zračni desant, osiguranje područja i uspostavu logističke baze, uz sudjelovanje specijalnih postrojbi poput Delta Forcea i Navy SEAL-ova. ‘To je spor, pedantan i potencijalno iznimno smrtonosan proces’, rekao je jedan bivši operativac.

Za razliku od kratkih akcija poput likvidacije Osame bin Ladena, ova bi mogla trajati tjednima i zahtijevati privremenu okupaciju terena. Stručnjaci upozoravaju i na ograničen broj vojnika obučenih za ovakve misije, što dodatno otežava izvedbu.