enrih merdić

Osječanin koji je doktorirao na komarcima: Uvijek su me fascinirale male životinje prilagodljive na sve uvjete

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 11.05.2019 13:37
  • Objavljeno 11.05.2019 u 13:37
Enrih Merdić već je 'odgojio' ekipu znanstvenika koji se bave proučavanjem komaraca

Enrih Merdić već je 'odgojio' ekipu znanstvenika koji se bave proučavanjem komaraca

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji / CROPIX

Osječki biolog Enrih Merdić svoj je višegodišnji znanstveni rad posvetio komarcima, za mnoge, nasrtljivim letećim napasnicima. Bio je prvi u Hrvatskoj, a dosad je odgojio ekipu znanstvenika koji se bave upravo istim poslom – proučavanjem komaraca. U razgovoru za tportal Enrih Merdić s Odjela za biologiju osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera otkriva odakle ljubav prema njima, koliko vrsta ima na svijetu, ali i gdje živi najopasniji komarac te koliko ih je u Hrvatskoj

Odrastao je u osječkom Donjem gradu, na samoj obali Drave. S komarcima je u kontaktu, reći će za sebe, od malih nogu.

'To je normalan suživot Donjograđanina i najezde komaraca', kroz smijeh za tportal započinje razgovor prof.dr.sc. Enrih Merdić s Odjela za biologiju osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.

Sjeća se vremena, kako kaže, u kojemu je bio klinac, kada su ljudi s topovima ulazili u dvorišta kako bi zaprašili komarce. Uvijek je oko toga, prisjeća se, bila neka igra. A onda je upisao studij biologije. Već na samom početku zanimao se za kukce.

'Uvijek su mi bile fascinantne te male životinje prilagodljive na sve moguće uvjete koji vladaju na Zemlji', sažima interes. Impresioniran njima, na drugoj godini mu je profesor Jozef Mikuska, otkriva, rekao: 'Enrih, ako već radiš neke kukce, bavi se onda onima od kojih imamo direktne koristi. Daj malo nešto o komarcima!'

'Tako sam već na trećoj godini imao jasno usmjerenje da bih istraživao komarce. U Hrvatskoj tada to nitko nije radio. Na komarcima sam diplomirao, magistrirao i na kraju doktorirao', govori nam ovaj biolog koji se bavi njima od 1986. godine, a odgojio je već i tim hrvatskih znanstvenika, kojima je prenio ljubav prema tim životinjama, ne baš omiljenim među ljudima.

U svijetu poznato 3500 vrsta komaraca, a u Osijeku ih ima 21

Dok je na cijelom svijetu poznato oko 3500 vrsta komaraca, u Europi ih je 103, a u Hrvatskoj gotovo polovica tog broja, 53. Na području Slavonije, prema Merdićevim istraživanjima, ima 30 vrsta, a samo u Osijeku su determinirali 21. Zbog toga se u slavonskoj metropoli smjestio i najveći istraživački centar za proučavanje komaraca ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.

Osječki biolog Enrih Merdić u razgovoru s novinarkom tportala

Osječki biolog Enrih Merdić u razgovoru s novinarkom tportala

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji / CROPIX

'Imamo impresivan broj komaraca u Hrvatskoj s obzirom na veličinu zemlje, a u odnosu na cijelu Europu. No za jednog biologa to nije ništa čudno jer na našem prostoru miješaju se dva velika zoogeografska područja, a unutar njih još dvije zone. Svako od tih područja nosi neke nove vrste, pa imamo različite komarce u panonskom dijelu Hrvatske od onih u gorskom', objašnjava prof.dr.sc. Merdić, napominjući kako je Europa smještena u generalno umjerenom pojasu dok su komarci po raznolikosti broja vrsta vezani uz tropske krajeve.

'U tropima ima jako puno vrsta komaraca, ali što se više ide prema sjeveru, brojnost im je sve veća. Tako primjerice u finskoj Laponiji, popularnoj zemlji Djeda Mraza, uopće ne razmišljamo o komarcima, ali kad dođete tamo, a oni izlete, ne može se živjeti koliko ih ima', kaže ovaj biolog.

  • +15
  • +12

Enrih Merdić

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji / CROPIX

Antropofilnim komarcima nazivaju one koji najviše dosađuju ljudima. Određene vrste nasrnut će čak i na hladnokrvne životinje, poput žaba, kornjača i zmija.

'Kada zađemo u šumu, onda vidimo koliko su komarci agresivni, antropofilni, jer vrlo rado napadaju čovjeka. Ovdje imamo najviše poplavnih komaraca, koji su zoofilna vrsta, ali ako nemaju ništa drugo, napast će čovjeka. Nedavno je na naš prostor došao i tigrasti komarac, izrazito agresivan prema čovjeku, koji ima legla u njegovoj neposrednoj blizini, a napada cijeli dan. U principu, većina komaraca na ovom našem prostoru zapravo su one vrste koje napadaju kada se izrazito mijenja intenzitet svjetlosti, u sumrak ili zoru. To su im dva pika aktivnosti. Zato, primjerice, kada se predvečer šećemo na određenom mjestu imamo roj komaraca oko nas, a samo sat vremena prije na istom tom mjestu nije bilo nijednog', objašnjava.

Komarac - svjetski rekorder

Tijekom svojeg života poplavni komarac iz Kopačkog rita, čije su migracije proučavali, ističe ovaj biolog, bez problema može preletjeti od pet do čak 30 kilometara. Tijekom noći prijeđe otprilike kilometar. Među onim komarcima koji su slabi letači Merdić ističe tigraste komarce jer ne idu dalje od sto metara od svojeg legla, ali ima i brzih letača koji tijekom noći prevale i po tri kilometra. Svjetski rekorder je pak komarac za kojeg su znanstvenici utvrdili da je preletio 96 kilometara u Americi!

Dok se mužjaci hrane nektarom, čovjeka napadaju ženke koje se hrane krvlju, nakon čega im je potrebno sedam do 10 dana za produkciju jaja.

Osječani bi odmah potpisali da nema komaraca

Osječani bi odmah potpisali da nema komaraca

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji / CROPIX

'Postoje određene vrste koje mogu položiti jaja bez obzira na to jesu li ili nisu imale krvni obrok, ali samo jedanput', kaže nam.

Iako bi, kako kaže Merdić kroz gromoglasan smijeh, Osječani odmah potpisali to da nema komaraca, njihovo istrebljenje nije moguće.

'Svaka životinja u ekosustavu pronašla je svoje mjesto i ima svoju ulogu. Komarci su jako dobra hrana dok su u fazi ličinki, ako se nalaze u nekoj otvorenoj vodi u kojoj ima ribica, pa se te ličinke moraju izboriti kako bi preživjele. S druge strane, imaju i sanitarnu ulogu. Oni su vektori, odnosno prijenosnici različitih bolesti, pa neke populacije drže pod kontrolom da se ne razviju previše', nabraja prednosti.

Ovaj se osječki biolog susreo i s najopasnijim komarcem na svijetu. Bilo je to tijekom dijela istraživanja koje je proveo u Americi. Riječ je o egipatskom komarcu.

'Taj je komarac pronađen u Egiptu, odatle mu potječe i naziv. Tropski je komarac koji ima najveći vektorski kapacitet, kako kažemo mi znanstvenici, jer može prenositi jako velik broj virusa', opisuje najopasnijeg komarca na svijetu.

Tigrasti komarac proširio se po cijeloj Hrvatskoj

Za petama mu je tigrasti komarac, čija je prisutnost u Hrvatskoj potvrđena prije 15 godina, a proširio se po cijeloj zemlji.

'Nema županije u kojoj ga nema, u gradovima više, u selima manje. On je vrlo potencijalan vektor. Na našu sreću, na našim područjima nema virusa koje bi prenio. Tu i tamo se pojave neki virusi, neke bolesti na određenom prostoru, ali to do sada u Europi nije bilo u nekim velikim razmjerima kao u tropima, u kojima su prisutne malarija, žuta i denga groznica', poručuje Merdić.

Ličinke komaraca

Ličinke komaraca

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji / CROPIX

Ovaj znanstvenik ističe i kako je nakon Drugog svjetskog rata na području južne Dalmacije, u dolini Neretve, zabilježena pojava malarije. Bolest je prenijela vrsta malaričnog komarca.

'Malarija je reducirana do 1948. godine, nema je više. Onda je krenula meliorizacija toga prostora, a ti su komarci gotovo nestali, pa kada sad kažem da postoje ugrožene vrste životinja i da je među njima malarični komarac ugrožena vrsta na tom području, gledaju me i pitaju jesam li normalan. No kao biolog moram reći da je nekada bio velik broj tih jedinki, a danas ih se jedva može pronaći', kaže on.

Merdić dodaje kako u svakoj europskoj državi ima više komaraca na određenom mjestu nego na nekom drugom. Komaraca, nabraja on, tako ima u dolini rijeke Rhone u Francuskoj, u južnom Porajnju u Njemačkoj, gdje postoje vrlo slični uvjeti kao u istočnoj Hrvatskoj, ali postoje određena područja i u Poljskoj, Grčkoj, Italiji te Švedskoj u kojima se javljaju velike količine komaraca sličnih vrsta kao i kod nas.

'Velik broj znanstvenika u svijetu istražuje komarce. Možemo reći kako je to privilegirana skupina životinja, odnosno jedna od najistraženijih grupa zbog dosađivanja čovjeku, kao i svoje uloge u prijenosu bolesti', zaključuje ovaj osječki biolog.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!