izvješće vrhovnog suda

Orešković: Učinkovito pravosuđe značilo bi kraj vladavine HDZ-a

09.03.2023 u 16:48

Bionic
Reading

Većina oporbe i vladajući pohvalili su izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021., ali su iz oporbe upozorili na porast neriješenih predmeta i loš odnos vladajućih prema pravosuđu, dok su iz HDZ-a istaknuli brojna ulaganja u pravosuđe

Upozorivši da izvješća najviših pravosudnih tijela pred Hrvatski sabor dolaze tek kad to potpisima zatraži opozicija, predsjednik SDP-a Peđa Grbin upozorio je da stanje u pravosuđu nije dobro, a što zorno oslikava i izvješće za 2021.

Grbin (SDP): HDZ nema volje riješiti stanje u pravosuđu, broj neriješenih predmeta porastao s 270.000 na 450.000

Ponovno je, kaže, pred općinskim sudovima porast neriješenih predmeta - sa 270.000 neriješenih predmeta na kraju 2017. došlo se na 450.000 na kraju 2021. Smatra da je to tako jer država ne ulaže u pravosuđe, te ocjenjuje da loše stanje u pravosuđu odgovara sadašnjoj vlasti.

Grbin je kazao i da izvješće ponovo ukazuje na korupciju u državi i koliko je ona teret za društvo. "Odnos vladajućih i vlasti prema pravosuđu, pa i prema izvješćima o kojima bi trebali raspravljati, pokazuje da HDZ nema volje da to stanje riješi", poručio je Grbin.

Zahvalio je predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću na kvalitetnom izvješću i preporukama kako unaprijediti stanje u pravosuđu, a to je učinila i Dalija Orešković koja je poručila da je izbor Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda apsolutno najbolja odluka ovog saziva Sabora. Istaknula je da je Dobronić u samo godinu dana mandata probudio nadu u to da pravosuđe može biti drugačije.

Orešković: Učinkovito pravosuđe značilo bi kraj vladavine HDZ-a

Orešković je kazala i da je za postojeće stanje u pravosuđu većim dijelom odgovorna politika, a ne sami suci, počevši od loše infrastrukture, trošnih zgrada u kojima se ne može obavljati suđenje, potplaćenosti i malog broja djelatnika u tom sustavu i sl.

Smatra da bi jako, funkcionalno, učinkovito i neovisno pravosuđe značilo prestanak stanja 'otete države' i kraj vladavine HDZ-a.

I Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) izrazila je zadovoljstvo što je na čelu Vrhovnog suda osoba kojoj većina u Saboru vjeruje što je, smatra, dobar početak za građenje povjerenja javnosti u pravosudnu vlast. I ona je upozorila na probleme potkapacitiranosti ljudstva i infrastrukture u tom sustavu a što traje niz godina. Smatra da je to rađeno namjerno i sustavno kako bi, poručila je, korupcijska hobotnica HDZ-a opstojala.

Za razliku od druge oporbe Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) smatra da izvješće za 2021. ima čitav niz nedostataka, pravnih praznina i 'crnih rupa' jer u njega nije stavljeno izvješće Državnog sudbenog vijeća, nema riječi o svsi kažnjavanja, sankcijama i slično.

HDZ-ov Krunoslav Katičić rekao je da će članovi njegove stranke poštovati odredbe Zakona o sudovima po kojem se neće raspravljati o pojedinačnim predmetima, a što je izričito zabranjeno tim zakonom.

Smatra da se iz rasprave oporbe vidi da se ide u smjeru da Ministarstvo pravosuđa ne odrađuje poslove kako bi trebalo po pitanju materijalnih prava sudova. No, istaknuo je, da se sada radi novi zakon o kaznenom postupku, nova zgrada suda u Splitu, podignuta je nova Gruntovnica u Zagrebu, radi se na novim kapacitetima i zgradama u Sisku, Petrinji, Šibeniku i sl.

Na to izlaganje nezadovoljstvo je izrazio Mostov Nikola Grmoja koji smatra da zabranom da se ne raspravlja o pojedinačnim predmetima znači da HDZ ne  želi da se govori o korupciji tijekom o ovih izvješća, a HDZ-ov Damir Habijan odgovorio mu je da tako stoji u Zakonu o sudovima.