Orbánove izjave stižu u trenutku kada sve više blijede nade u skori prekid vatre, a Europa se suočava s velikim pritiskom da osigura Kijevu stabilno financiranje uoči sljedeće proračunske godine. Prema njegovim riječima, pomoć Ukrajini “ubija EU ekonomski i financijski”, piše POLITICO.

Mađarski je premijer i ranije blokirao produljenje europskih sankcija Rusiji te usporavao pakete pomoći Ukrajini, dok Budimpešta istodobno lobira za izuzeća od američkih energetskih restrikcija.

“Već smo potrošili 185 milijardi eura, a namjera je potrošiti još više. Dakle, financiramo zemlju koja nema šanse pobijediti u ratu”, izjavio je.

‘Žele nastaviti rat’

Orbán je optužio čelnike EU-a da namjerno produžuju sukob kako bi Kijevu osigurali povoljniju poziciju za eventualne mirovne pregovore. “Željeli bi nastaviti rat… Misle da moramo nastaviti kako bismo više podržali Ukrajinu. To je pogrešno, potpuno pogrešno”, rekao je, dodavši kako je “situacija bolja za Ruse nego za nas” te da sukob treba zaustaviti “što prije možemo”.

Što se tiče mirovnog procesa, Orbán tvrdi da očekuje “sporazum između Rusa i Amerikanaca o ratu i o drugim pitanjima, trgovini, svjetskoj trgovini, energetici i drugim pitanjima”. Europljani bi, po njemu, trebali otvoriti “neovisni komunikacijski kanal prema Rusiji”, a potom pokušati uskladiti stavove s Washingtonom.

Sankcije, izuzeća i geopolitička trgovina

SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije ruskim energetskim divovima Lukoilu i Rosneftu te otkazale planirani summit Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Budimpešti.

Orbán tvrdi da je Mađarska osigurala neograničeno izuzeće od američkih sankcija na rusku naftu i plin, no Washington poručuje da je riječ o razdoblju od samo godinu dana. Premijer, međutim, uvjerava da će izuzeće vrijediti “dok god je on na dužnosti”. Parlamentarni izbori u Mađarskoj održavaju se u travnju iduće godine.

‘Nije važno pobjeđuje li Rusija’

Europa bi, prema Orbánu, trebala pristupiti Ukrajini isključivo “na temelju europskog interesa”. “Ne zanima me pobjeđuje li Moskva ili gubi”, rekao je, naglašavajući da mu je cilj “budućnost europskih naroda, uključujući Mađare” i izgradnja “novog sigurnosnog sustava”.

Poslijeratni aranžman, smatra, trebao bi obuhvatiti “mirovni dogovor koji stabilizira granice, neovisno o tome jesu li međunarodno priznate ili ne” te “neku vrstu demilitarizirane zone”. Dodao je da će Rusija, osim ako se ne dogodi “čudo”, i nakon rata zadržati dio okupiranog Donjecka: “Ovo je stvarnost, sviđalo se to vama ili ne.”

Istodobno je odbacio sugestije da bi Rusija, ojačana ratom, mogla napasti neku drugu europsku ili NATO zemlju. “Mislim da je smiješno tvrditi da će Rusi napasti Europsku uniju ili NATO, jednostavno zato što nisu dovoljno jaki. Mi smo puno jači”, poručio je.