Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan rekao je, u razgovoru za HTV koji je emitiran sinoć u emisiji Otvoreno, da su nedavno od slovenskog tužiteljstva dobili dopis o arhivskoj građi, koju smatra vrlo bitnom za početak istražnog postupka pa čak i za kasniju sudsku istragu u pravcu rasvjetljavanja masovnog zločina kod Barbarinog rova u Sloveniji.
Iz te građe, rekao je Kvakan, moglo bi se izvući konkretne podatke o postrojbama koje su djelovale u to vrijeme na području na kojem se zločin dogodio, općenito o jedinicama tadašnje jugoslavenske vojske koja je tamo bila i vjerojatno konkretnije podatke o mogućim nalogodavcima i počiniteljima.
Upitan što je razlog tome da javnost proziva Državno odvjetništvo za pasivnost oko nepodizanja optužnica za najveće komunističke zločine, Kvakan je rekao da je težak i dalek put od kaznene prijave do optužnice jer, dodao je, da bi se mogao vršiti kazneni progon potrebni su specifični dokazi i činjenice.
Odvjetništvo već je prikupilo neke dokaze, no od četiri prijave protiv deset osoba, osam osoba je umrlo, rekao je.
Ravnatelj slovenske kriminalističke policije Pavel Jamnik rekao je u "Otvorenom" da je prvi problem koji se pojavio pri istraživanju tog zločina dugo vremensko razdoblje, budući da je puno svjedoka, odnosno pretpostavljenih počinitelja već umrlo, dok oni koji su još živi ne govore o svojim zločinima.
Osim toga već su tada izvršitelji znali da tragove zločina treba prikriti, kazao je Jamnik, dodavši da su za vrijeme komunističke vlasti dokumenti bili skriveni u službama, a kasnije su uništeni pa ih se ni danas ne može naći.
O svom zarobljeničkom putu govorio je i Želimir Kužatko, jedan od preživjelih očevidaca, koji je za vrijeme zločina u Barbarinom rovu imao deset godina. On je s obitelji u svibnju 1945. bio u hrvatskoj izbjegličkoj koloni koju su napali partizani. Spasila ga je, kazao je uz ostalo, slovenska partizanka koja je nosila lančić s križićem.
