Od utorka 22. rujna, vozače u Hrvatskoj dočekale su nove cijene goriva. Litra benzina sada stoji 1,74 eura, dizela 1,91 euro, a plavog dizela 1,50 eura. Nove cijene vrijedit će sedam dana, a Vlada je ponovno intervenirala kako bi ublažila poskupljenje.

Aktualne cijene vrijede do 28. rujna, a od utorka 29. rujna, dizel bi mogao pojeftiniti. Prema neslužbenim informacijama RTL-a Danas, litra bi trebala stajati 1,83 eura, osam centi manje nego sada. Benzin bi mogao poskupjeti za jedan cent, na 1,75 eura.

To još nisu konačne cijene: izračuni ovise o kretanjima na tržištu do petka u ponoć i mogućim dodatnim mjerama Vlade. U ponedjeljak se očekuje telefonska sjednica Vlade.

Cijena UNP-a za spremnike iznosi 1,41 euro po kilogramu, dok je kilogram plina u bocama 1,99 eura. U odnosu na prethodni tjedan benzin je poskupio jedan cent, dizel šest, a plavi dizel čak deset centi po litri.

U Europi gorivo probija nove granice

Hrvatske cijene treba promatrati i u kontekstu puno većeg poremećaja na svjetskom tržištu nafte. Prema Euronewsu, cijena barela ponovno je prešla 100 dolara, dok su europske cijene benzina na nekim tržištima premašile 2,40 eura, a dizela 2,50 eura po litri.

Nafta je pod snažnim pritiskom zbog poremećaja prometa kroz ključne pomorske pravce, uključujući Hormuški tjesnac i Bab el-Mandeb. Euronews situaciju opisuje kao 'najveći fizički poremećaj opskrbe u povijesti globalnih energetskih tržišta'.

Prema podacima portala fuel-prices.eu koje navode, u utorak je najskuplji benzin u Europi bio u Nizozemskoj, gdje je litra u prosjeku stajala 2,43 eura. Slijedile su Danska s 2,35 i Finska s 2,32 eura.

Kod dizela je na vrhu bila Danska s 2,52 eura po litri, ispred Francuske s 2,40 i Italije s 2,36 eura. Na drugom kraju ljestvice dizel je u Sjevernoj Makedoniji stajao 1,70, a u Andori 1,72 eura.

Balkan posebno osjeti udar

Sama nominalna cijena, međutim, ne pokazuje koliko gorivo opterećuje kućne budžete. Kada se trošak punjenja spremnika od 50 litara usporedi s kupovnom moći stanovništva, slika je znatno drukčija.

Prema izračunu Euornewsa, najveći relativni teret imaju zemlje Balkana, a na vrhu je Bosna i Hercegovina. Unutar Europske unije gorivo najviše opterećuje kućne proračune u Grčkoj, i kada je riječ o benzinu i kada je riječ o dizelu.

Rafinerije dodatno pod pritiskom

Problemi nisu ograničeni samo na sirovu naftu. Međunarodna agencija za energiju navodi da je globalna proizvodnja rafinerija u srpnju bila gotovo pet milijuna barela dnevno manja nego godinu ranije. Istodobno su poremećaji izvoza iz Bliskog istoka i napadi na ruske rafinerije dodatno smanjili raspoložive kapacitete.

Zbog toga je posebno zategnuto tržište rafiniranih proizvoda poput dizela. IEA navodi da je izvoz dizela iz Rusije, Bliskog istoka i Azije bio 1,3 milijuna barela dnevno manji nego godinu ranije, što predstavlja oko petine svjetske pomorske trgovine tim proizvodom.

Dodatni problem stvaraju napadi na velike rafinerije na Bliskom istoku, dok rat u Ukrajini kroz napade na rusku rafinerijsku infrastrukturu također utječe na dostupnost goriva na svjetskom tržištu.

Vlada pokušava ublažiti rast

Bez intervencije države, cijene goriva u Hrvatskoj bile bi osjetno više. Vlada navodi da bi, bez regulacije, benzin sada stajao 1,95 eura, dizel 2,26, a plavi dizel 1,60 eura po litri. Zbog novog rasta cijena dodatno je smanjila trošarine na dizel za tri centa po litri, čime su one spuštene deset centi ispod minimalne razine propisane pravilima Europske unije.

Nove regulirane cijene vrijede do 28. rujna, nakon čega slijedi novi obračun ovisno o kretanju cijena nafte i derivata na svjetskom tržištu.