Trump je rekao da je od Saudijske Arabije, Katra, Pakistana, Turske, Egipta i Jordana zatražio da se pridruže sporazumu koji je obilježio njegov prvi mandat, a kojim je 2020. godine Izrael normalizirao odnose s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Marokom i Sudanom.

No analitičari upozoravaju da je riječ o iznimno ambicioznoj, a možda i nerealnoj ideji u trenutku kada rat između Izraela i Irana dodatno destabilizira regiju, piše CNN.

Trump: 'To bi bio povijesni sporazum'

Trump je na društvenim mrežama napisao da bi novi sporazum mogao postati ‘najvažniji dogovor koji su ove velike, ali stalno sukobljene zemlje ikad potpisale’.

Posebno je iznenadila njegova tvrdnja da bi se jednog dana čak i Iran mogao priključiti Abrahamovim sporazumima u sklopu mogućeg mirovnog procesa.

Takva ideja zasad djeluje gotovo nezamislivo. Islamska Republika Iran desetljećima smatra Izrael svojim najvećim neprijateljem, dok izraelske vlasti Teheran vide kao egzistencijalnu prijetnju.

Dodatne tenzije izaziva i činjenica da su izraelski napadi tijekom aktualnog sukoba pogodili i vrh iranskog režima, uključujući strukture bliske vrhovnom vođi Aliju Hamneiju.

Arapske države pod pritiskom

Trumpova inicijativa dolazi u trenutku kada su mnoge arapske zemlje više fokusirane na sigurnosne i gospodarske posljedice rata nego na približavanje Izraelu.

Rat je ozbiljno pogodio gospodarstva Zaljeva, osobito nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca i poremećaja u energetskim i trgovačkim tokovima. Istodobno raste zabrinutost zbog mogućnosti širenja sukoba na cijelu regiju.

Analitičari upozoravaju da bi arapskim liderima bilo politički vrlo teško pristati na nove sporazume s Izraelom dok traje rat u Gazi i dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu ostaje izrazito nepopularan među stanovništvom arapskih zemalja.

Saudijska Arabija već godinama ponavlja da normalizacija odnosa s Izraelom ovisi o jasnom putu prema palestinskoj državnosti, a taj cilj danas izgleda udaljenije nego prije rata.

Kritike Trumpove strategije

Dio stručnjaka smatra da Trump pokušava stvoriti dojam velikog diplomatskog zamaha kako bi skrenuo pozornost s kompliciranih pregovora s Iranom i neuspjeha da brzo okonča sukob.

Drugi vjeruju da predsjednik želi ponuditi Izraelu sigurnosne i političke ustupke kako bi lakše prihvatio eventualni kompromis s Teheranom.

No kritičari upozoravaju da Trumpova administracija ponovno podcjenjuje složenost Bliskog istoka. Navode da je Washington i ranije često donosio odluke koje su iz američke perspektive djelovale logično, ali su se u praksi pokazale teško provedivima.

Posebno se problematičnim smatra uključivanje Pakistana među potencijalne potpisnike sporazuma. Ta zemlja nikada nije priznala Izrael, a političke prilike ondje i dalje su vrlo nestabilne.

Europa i Zaljev sve oprezniji prema Washingtonu

Rat s Iranom dodatno je otvorio pitanje američkog utjecaja u regiji. Brojne zemlje Bliskog istoka sve više preispituju sigurnosnu suradnju sa SAD-om nakon što su tijekom sukoba bile izložene iranskim napadima dronovima i projektilima.

Analitičari smatraju da mnoge države sada više razmišljaju o stvaranju novih regionalnih sigurnosnih mehanizama nego o širenju odnosa s Izraelom.

‘Nije sasvim jasno što Trump danas može ponuditi regiji nakon rata koji je ozbiljno narušio američki ugled i stabilnost Bliskog istoka’, upozorio je stručnjak Hasan Alhasan iz Međunarodnog instituta za strateške studije.

Abrahamovi sporazumi i dalje se smatraju jednim od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha Trumpova prvog mandata. Njegov tim godinama pokušava proširiti taj model na nove države, ali aktualni rat i duboke regionalne podjele sada taj cilj čine znatno težim.

Iako Trump i dalje govori o velikom preoblikovanju Bliskog istoka, mnogi diplomati smatraju da je regija danas udaljenija od stabilnosti nego u trenutku kada su prvi sporazumi potpisani 2020. godine.