Da osobno osjeća posljedice klimatskih promjena odgovorilo je 69 posto ispitanika, dok ih 31 posto smatra da ih ne osjeća. Rezultati se razlikuju ovisno o dijelu zemlje. Posljedice u većoj mjeri primjećuju stanovnici Slavonije, sjeverne Hrvatske i Dalmacije, dok ih nešto manje osjećaju građani Like i Gorskog kotara.

'Republika Hrvatska je uvelike pod udarom klimatskih promjena. Sami podaci ukazuju da građani u različitim dijelovima Hrvatske pomalo to drugačije osjećaju. Oni koji su, recimo, na kontinentu u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj više ukazuju da klimatske promjene utječu i da osjećaju posljedice klimatskih promjena, baš kao oni u Dalmaciji, dok oni koji su u Lici i Gorskom Kotaru to osjećaju nešto manje', komentirao je psiholog Boris Jokić u Dnevniku Nove TV.

Razlike među biračima pojedinih stranaka nisu velike. Posljedice klimatskih promjena najviše osjećaju simpatizeri SDP-a, a najmanje simpatizeri Mosta, no i među njima više od polovice ispitanika navodi da ih primjećuje.

Građanima najviše smetaju ekstremne vrućine

Čak 87 posto ispitanika navelo je ekstremne vrućine kao posljedicu klimatskih promjena koju najviše osjeća u svakodnevnom životu. Blage zime i sve učestalije oluje, uključujući tuču, istaknulo je po 43 posto građana, dok ih 42 posto primjećuje sve češće suše. Obilne kiše i poplave navelo je 27 posto ispitanika, a njih 26 posto zamjećuje zagrijavanje mora, rijeka i jezera.

Jokić upozorava da pojedinačan toplinski val nije sam po sebi dokaz klimatskih promjena, nego su ključne dugoročne promjene temperature i sve češće ekstremne vremenske pojave.

'Trenutno se i nalazimo u toplinskom valu. Treba reći da jedan topli dan ili toplinski val nije znak klimatskih promjena, baš kao što niti hladnija zima nije znak da klimatskih promjena nema. Riječ je o dugotrajnim promjenama koje utječu na to da je temperatura u prosjeku iz godine u godinu veća i ono što je posebno važno za RH i za živote svih građanki i građana da je vrijeme sve nestabilnije i da su ekstremne pojave sve češće. Tako su i toplinski valovi nešto češći nego što su bili, tako su i suše češće nego što su bile, baš kao i poplave. Ta nepredvidivost je znak klimatskih promjena, a ne nužno jedan vruć dan, jer takav je bio i 1970., 1950. i 1910.', rekao je.

Više od polovice građana, njih 54 posto, procjenjuje da klimatske promjene malo ili umjereno utječu na njihove svakodnevne aktivnosti. Dodatnih 27 posto smatra da je taj utjecaj velik ili vrlo velik, dok 16 posto ne primjećuje nikakav utjecaj. Posljedice su izraženije među stanovnicima ruralnih krajeva, osobito među poljoprivrednicima koji su izravno izloženi sušama, tuči i poplavama.

'Kada pogledamo podjelu na one koji žive na selu i one koji žive u gradu, oni koji žive na selu iskazuju u većoj mjeri da se na njihov svakodnevni život osjeti utjecaj klimatskih promjena. Naročito stočari, ratari u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj gdje je poljoprivreda takva da tuča može u jednom trenutku uništiti sve. Kad oni to iskuse, nije pitanje vjerovanja ili ne, pitanje je što možemo kao društvo učiniti', kazao je Jokić.

Smatra da je Hrvatska svjesna problema, ali da ne poduzima dovoljno kako bi ublažila posljedice. Kao neke od mjera naveo je pošumljavanje, očuvanje zelenih površina u gradovima, zaustavljanje betonizacije i bolju zaštitu poljoprivrednih površina. 'To pametne zemlje rade i siguran sam da Hrvatska može učiniti puno više na tom planu', poručio je.

Polovica građana koristi umjetnu inteligenciju

Drugi dio istraživanja odnosio se na korištenje umjetne inteligencije. Četvrtina građana koristi je često ili vrlo često, a dodatnih 25 posto povremeno. Druga polovica ispitanika koristi je rijetko ili je uopće ne koristi. Umjetnu inteligenciju češće koriste mlađi, obrazovaniji i stanovnici gradova, a regionalno je najzastupljenija u Zagrebu i Dalmaciji. Jokić smatra da ključno pitanje nije treba li je koristiti, nego na koji način i u koju svrhu.

'Umjetna inteligencija ima nevjerojatan potencijal transformirati i društva i živote pojedinaca i iskustva recimo ako govorimo o obrazovanju učenja. Trenutno je ne koristimo kao civilizacija na način koji odgovora njezinom potencijalu. Najčešće se koristi u trivijalne svrhe, koristimo je da ulovimo neku prečicu, a kada bi se AI koristio na pravi način, ona bi omogućila iskustva učenja koja nama nikada nisu bila dostupna', rekao je.

Dodao je da bi se mogla koristiti za unapređenje prometa, javnih službi i upravljanje gradovima, ali i upozorio na utjecaj velikih tehnoloških kompanija.

'S druge strane, veliki igrači, velike tehnološke kompanije, od ljudi žele napraviti isključivo konzumente umjetne inteligencije, neselektivne konzumente, bez ikakvog kritičkog promišljanja, svijet se nalazi na tom razmeđu, između toga da je to ogromni potencijal i toga da postane igračka u rukama tek nekolicine.'

Građani vide korist, ali strahuju za poslove i privatnost

Najviše ispitanika, njih 34 posto, umjetnu inteligenciju vidi kao korisnu pomoć u svakodnevnom životu, dok je 30 posto smatra zanimljivom tehnologijom koju tek upoznaje. Negativnog utjecaja na društvo boji se 28 posto građana, a 23 posto upozorava na opasnosti za privatnost i sigurnost osobnih podataka.

Po 19 posto ispitanika smatra da umjetna inteligencija povećava produktivnost, odnosno da ugrožava radna mjesta. Dodatnih 17 posto još nema dovoljno povjerenja u tu tehnologiju, a samo 12 posto očekuje da će imati pozitivan utjecaj na društvo. Na izravno pitanje predstavlja li umjetna inteligencija prijetnju radnim mjestima, 44 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. Trećina nema jasan stav, a 24 posto ne smatra da ugrožava zaposlenost.

'Tehnologija otklanja određeni broj radnih mjesta, ali tehnologija ako je dobro napravljena i ako se primijeni na dobar način i stvara nova radna mjesta', rekao je Jokić. Upozorio je da rasprave o umjetnoj inteligenciji često prate financijski interesi velikih tehnoloških kompanija te pozvao na kritičniji odnos prema takvim porukama.

'Iza ovoga se nalaze financijski interesi velikih tehnoloških kompanija i velika globalna igra, a mi ovdje bismo trebali biti malo pametniji, malo kritičniji, uzeti najbolje od tehnologije i vidjeti što ona znači u životima, a ovo druge stvari - ne padati pod utjecaj mešetara, lažnih proroka, svih onih koji govore da će nas netko zamijeniti. Neće nas nitko ovdje zamijeniti, ljudi su oni koji drže inteligenciju', rekao je.

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 21. srpnja metodom KnowledgePanel na uzorku od 997 ispitanika. Najveća moguća pogreška uzorka iznosi 3,3 posto.