Budućnost ratovanja više se ne odvija samo na kopnu i u zraku. Sve veća pozornost vojski, vlada i obrambenih kompanija usmjerena je prema morskom dnu, gdje se nalazi infrastruktura ključna za funkcioniranje globalnog gospodarstva – telekomunikacijski kabeli, plinovodi, naftovodi i energetske veze
Kako piše CNBC, strah od sabotaža i takozvanog hibridnog ratovanja ubrzava razvoj nove generacije autonomnih podvodnih vozila, senzora i nadzornih sustava koji bi trebali otkrivati prijetnje prije nego što dođe do prekida ključnih veza.
Jedan od događaja koji je bitno promijenio način na koji Europa gleda na sigurnost podmorja bila je sabotaža plinovoda Nord Stream u Baltičkom moru 2022. godine. Od tada je zabilježeno još nekoliko incidenata na podmorskoj infrastrukturi u različitim dijelovima svijeta, što je dodatno povećalo zabrinutost vlada i sigurnosnih službi.
vezane vijesti
Više od 1,5 milijuna kilometara kabela
Razmjeri problema golemi su. Početkom 2026. u svijetu je bilo aktivno više od 1,5 milijuna kilometara podmorskih komunikacijskih kabela, prema podacima TeleGeographyja.
Njima prolazi velik dio međunarodnog internetskog i podatkovnog prometa, dok morskim dnom istodobno prolaze brojni energetski vodovi koji povezuju nacionalne elektroenergetske sustave i vjetroelektrane na moru s kopnom.
Problem je što je gotovo nemoguće fizički zaštititi toliku mrežu klasičnim ratnim brodovima i podmornicama. Zbog toga obrambena industrija sve više ulaže u sustave koji mogu mjesecima samostalno patrolirati pod morem.
Podvodni dronovi preuzimaju sve važniju ulogu
Njemačka obrambeno-tehnološka kompanija Euroatlas razvila je autonomno podvodno vozilo GrayShark, koje može samostalno stići do određenog područja i obavljati zadatak bez neprekidnog upravljanja čovjeka.
Primjerice, dok nadzire plinovod ili kabel, sustav može prepoznati objekt nalik morskoj mini, prijaviti ga operateru i čekati odluku hoće li nastaviti istragu.
Ideja je da se umjesto skupih fregata i podmornica koriste flote autonomnih vozila koje bi stalno nadzirale najosjetljivije dijelove morskog dna.
Euroatlas razvija i verziju GraySharka s vodikovim gorivnim ćelijama za koju tvrdi da bi mogla provesti do 16 tjedana pod vodom ili prijeći oko 8000 nautičkih milja. Takva izdržljivost još nije demonstrirana u stvarnim podvodnim uvjetima. Kompanija navodi da je s europskim mornaricama već potpisala ugovore vrijedne više od 100 milijuna eura.
Dronovi protiv dronova
Razvoj podvodnih sustava otvara i potpuno novu dimenziju ratovanja – strojevi bi sve češće mogli loviti druge strojeve.
Zapadne zemlje razvijaju sustave koji će moći prepoznati, pratiti i identificirati autonomna podvodna vozila drugih država. Iste tehnologije, međutim, razvijaju i potencijalni protivnici.
„Ono što gradimo mi, grade i naši protivnici“, poručuju iz Euroatlasa.
To znači da bi pod morem uskoro moglo biti sve više situacija u kojima autonomni sustavi pokušavaju otkriti i pratiti jedni druge, dok bi se ljudske posade uključivale tek kada bude potrebno.
Obrambene kompanije nanjušile veliki posao
Potencijal novog tržišta prepoznali su i veliki europski obrambeni proizvođači.
Talijanski Fincantieri najavio je ulaganje oko 600 milijuna eura u preuzimanje većinskih udjela u četiri kompanije kako bi proširio sposobnosti u području podvodnih i površinskih dronova, pomorskog nadzora i komunikacija.
Kompanija budućnost vidi u sustavu u kojem bi veliki površinski brodovi služili kao svojevrsne „matične platforme“ za čitave mreže autonomnih vozila.
Francuski Thales već posluje na području sonara, protupodmorničkog ratovanja, otkrivanja mina i autonomnih podvodnih sustava.
Nitko ne može čuvati cijelo morsko dno
Unatoč ogromnim ulaganjima, stručnjaci upozoravaju da ne postoji tehnologija koja bi mogla potpuno zaštititi globalnu podmorsku infrastrukturu.
„Ne vjerujem da itko u NATO-u misli da možemo zaštititi mrežu dugu više od milijun kilometara“, rekla je za CNBC Katja Bego iz Chatham Housea.
Dodatni je problem vlasništvo. Velik dio kabelske i druge podmorske infrastrukture pripada privatnim kompanijama, koje su se dosad uglavnom bavile kvarovima i slučajnim oštećenjima. Zaštita od sabotaže ili neprijateljskih operacija, međutim, sve više postaje pitanje nacionalne sigurnosti.
Tehnologija još daleko iza zračnih dronova
Iako se u podvodne sustave ulaže sve više novca, njihov razvoj znatno je složeniji od razvoja zračnih dronova.
Pod morem je vidljivost loša, komunikacija teška, a radijski signali ne šire se kao u zraku. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da podvodni dronovi još nisu ni približno tehnološki razvijeni kao sustavi koji se danas masovno koriste u ratu u Ukrajini.
