ŽAL ZA RADNIM OBVEZAMA

Njemački umirovljenici žele raditi

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 19.02.2012 18:33
  • Objavljeno 19.02.2012 u 18:07
muškarac žena umirovljenici ples

muškarac žena umirovljenici ples

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

U Europi se već godinama raspravlja o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu, a sada se isto spominje i u Hrvatskoj. Njemačke novine Die Welt objavile su zanimljiv članak koji tematizira ljude koji ne žele ići u mirovinu, bez obzira na to što su ispunili sve uvjete za istu. Neki za to imaju financijske razloge, a neki jednostavno ne žele prestati raditi

Kada je riječ o službenim statistikama, situacija za radnike iznad 50 godina nije baš povoljna u Njemačkoj: čak pola postojećih firmi ne zapošljava nikoga tko je proživio više od pola stoljeća.

No stvari su bitno drugačije u tzv. obiteljskim firmama, dakle srednje velikim poslovnim subjektima koji čine značajan dio njemačkog gospodarstva. U njima su mnogi zaposleni između 55 i 65 godina starosti, čak u dvije trećine obiteljskih firmi. U 13 posto firmi stariji radnici čine čak 20 posto zaposlenih, a sve to uklapa se u demografske trendove sve starijeg stanovništva Europe, koje će, kako se čini, morati duže raditi za iste mirovine.

'Pomicanje dobne granice za mirovinu na 67 godina je korak u dobrom pravcu', smatra Lutz Goebel, predsjednik udruženja obiteljskih poduzetnika, koje ipak zagovara uvođenje fleksibilne granice za odlazak u mirovinu. I danas je u Njemačkoj moguće ostati na radnom mjestu nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu, ali je poslodavac dužan nastaviti uplaćivati državi mirovinski dodatak. Prijedlog Lutza Goebela jest da se to ubuduće ukine, te da se taj novac jednostavno preusmjeri na radnika.

Podaci pokazuju da danas u Njemačkoj radi oko 770 tisuća umirovljenika, ljudi starijih od 65 godina, većina na tzv. mini-poslovima, odnosno tri dana tjedno (većinom od utorka do četvrtka). Nadalje, u dobnoj skupini između 60 i 65 godina zaposleno je još 530 tisuća, također na mini-poslovima. Trenutno se zato vodi rasprava o tome zašto stariji građani rade – zbog nadopunjavanja mizernih mirovina ili žele angažirano ispuniti svoje vrijeme. Ulrike Mascher iz Socijalnog saveza Vdk smatra da su stariji Nijemci primorani raditi, 'jer su im mirovine nedovoljne za život'.

S druge strane, znanstvena istraživanja umirovljeničkog života pokazuju da mnogi od njih žale za radnim obavezama, koje život ispunjavaju smislom, kako kaže istraživačica Ursula Staudinger. Ona je, s kolegama iz Bremena, provela i anketu među seniorima, u kojoj se ispostavilo da 40 posto onih koji su ranije otišli u mirovinu želi još raditi, dok se i u dobnoj skupini od 70 do 75 godina nalazi čak 20 posto onih kojima nedostaje posao.

No, zanimljiv je i podatak da pola umirovljenika pripada nekoj nevladinoj organizaciji ili udruženje građana, u kojima su poprilično angažirani. Čini se da stariji Nijemci možda više i ne žele raditi posao na kojem su proveli cijeli život, ali itekako žele radne zadatke druge vrste. Zato se mnogi umirovljenici javljaju i za programe volontiranja, koji su naslijedili civilno služenje vojnog roka. Time se sada bavi i njemačka ministrica rada Ursula von der Leyen, koja je započela diskusije sa sindikatima, poslodavcima i udrugama umirovljenika o reformi zakonodavstva, s ciljem da se odlazak u mirovinu fleksibilizira.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi