Dobrindt je rekao da njemačka savezna policija sada ima mogućnost vraćanja takvih osoba s granice, ali nije obvezna tako postupiti. Određeno je da će od ove mjere biti pošteđene trudnice, bolesni ljudi, maloljetnici bez pratnje i drugi pripadnici ranjivih skupina.

Što će donijeti ove mjere?

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Šef kancelarova kabineta Thorsten Frei rekao je za televiziju ARD da se migracija mora smanjiti na 'podnošljivu mjeru'. Brojni gradovi i općine godinama se žale da su zbog migranata školstvo i zdravstvo preopterećeni i da su troškovi za stanarine eksplodirali, piše DW.

Ministar unutarnjih poslova očito se nada da će ovom mjerom doprinijeti njihovoj odluci da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ona bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Frei je rekao da su ove mjere postale neophodne jer do sada nisu mogle dovoljno zaštititi vanjske granice EU-a.

Što kaže zakon?

Vraćanje s granice pravno je sporno. Članak 18. njemačkog zakona o azilu glasi: 'Strancu se zabranjuje ulazak u zemlju ako dolazi iz sigurne treće zemlje.' Kako je Njemačka okružena članicama Europske unije, graniči sa sigurnim zemljama. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja je država nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao.

Alternativno rješenje zapisano je u članku 72. Ugovora o EU-u, prema kojem se privremeno može odstupiti od europske pravne regulative kada je riječ o 'očuvanju javnog reda i unutarnje sigurnosti'. Međutim kriteriji za primjenu su visoki. Njemački kancelar Merz u Bruxellesu je rekao: 'Nitko u njemačkoj vladi, pa ni ja osobno, nije proglasio hitnu situaciju.' Bivši predsjednik njemačkog Ustavnog suda Hans-Jürgen Papier smatra da je vraćanje s granica u skladu sa zakonom.

Je li se otišlo predaleko?

Očekivano, jednima su ove mjere nedovoljne, a drugi smatraju da se otišlo predaleko. Jedna od predsjedajućih zastupničkog kluba Zelenih, Katarina Dröge, rekla je za dnevni list Rheinische Post da su vraćanja s granice 'očigledno suprotna europskom pravu' i dodala: 'Ljudi koji na njemačkom teritoriju zatraže azil imaju pravo na to da se taj zahtjev preispita.'

Na kongresu Ljevice šef njihovog zastupničkog kluba u Bundestagu Sören Pellmann oštro je kritizirao ove mjere: 'Tko iz straha od desničara provodi desničarsku politiku, može samo izgubiti.' Dodao je da će se Ljevica oštro suprotstaviti takvoj politici. Djelomično ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) zahtijeva još oštrije mjere. Šefica stranke Alice Weidel rekla je da je Merz obećao preokret u migracijskoj politici s 'jasnim mjerama protiv ilegalnog masovnog useljavanja', a sada je razočarao birače i popustio pred socijaldemokratima, piše DW.

Susjedne zemlje zabrinute

Susjedne zemlje poput Poljske i Švicarske izrazile su zabrinutost bojeći se da će morati preuzeti velik broj osoba koje Njemačka želi vratiti sa svojih granica. Kancelar Merz je međutim u petak u Bruxellesu naglasio: 'Ovo nije ekskluzivno njemački postupak. Imamo koordinaciju s našim europskim susjedima.'

Odmah nakon Dobrindtove direktive ona se u četvrtak i petak počela primjenjivati. Njemački Bild izvijestio je u nedjelju da je policija registrirala 365 nedozvoljenih ulazaka u zemlju, a 286 migranata vraćeno je preko granice. Među njima je i 19 njih koji su podnijeli zahtjev za politički azil. List navodi da je u dva dana uhićeno 14 krijumčara, realizirano je 48 naloga za uhićenje, a pri pokušaju ulaska u zemlju otkriveno je devet osoba iz ekstremističkog ili islamističkog miljea.