trogodišnji eksperiment

Njemačka studija: Besplatan novac ne pretvara ljude u lijenčine. Bi li tako bilo i u Hrvatskoj?

13.05.2025 u 17:55

Bionic
Reading

Primanje bezuvjetnog osnovnog dohotka (BOD) od 1200 eura mjesečno tijekom tri godine nije potaknulo sudionike na smanjenje radne aktivnosti, pokazala je njemačka studija organizacije Mein Grundeinkommen. Naprotiv, istraživanje je otkrilo poboljšanja u njihovoj financijskoj stabilnosti, mentalnom zdravlju i kvaliteti života

Organizacija Mein Grundeinkommen predstavila je nedavno rezultate trogodišnje studije, provedene u Njemačkoj pod paskom ekonomista, u kojoj je od lipnja 2021. do svibnja 2024. godine 122 ljudi primalo bezuvjetni osnovni dohodak od 1200 eura mjesečno te su ga mogli potrošiti kako god su htjeli.

Postotak zaposlenih ostao identičan

Istraživanje je bilo usmjereno na osobe u dobi od 21 do 40 godina, s mjesečnim primanjima između 1100 i 2600 eura, a cilj je je bio utvrditi hoće li se, nakon primanja dodatnog novca, ulijeniti i prestati raditi.

Studija je rađena u suradnji s Institutom za ekonomska istraživanja (DIW) i nekoliko europskih sveučilišta. Eksperiment je uključivao i kontrolnu skupinu od 1580 ljudi koji nisu primali osnovni dohodak. U svojim zaključcima istraživači su naveli da je postotak zaposlenih ostao 'gotovo identičan' i u kontrolnoj skupini i među onima koji su primali BOD, piše Bruselss Times.

Istraživanje je pokazalo da primanje BOD-a nije dovelo do toga da sudionici daju otkaz na svojim poslovima ili smanje broj radnih sati tjedno. Devedeset posto sudionika radilo je u prosjeku 40 sati tjedno, slično kao i usporediva kontrolna skupina od 1580 ljudi.

Veća štednja

Zanimljivo je i to da su sudionici uštedjeli više od trećine primljenog BOD-a, u prosjeku 779 eura mjesečno, što je dvostruko više od uobičajene razine štednje. Osim toga, zabilježena su poboljšanja u kvaliteti sna i provođenju slobodnog vremena.

'Temeljnim dohotkom ljudi aktivno grade održivu financijsku sigurnost za sebe — i više troše na druge', stoji u studiji.

Jürgen Schupp, istraživač koji je radio na studiji, izjavio je da rezultati, osobito oni vezani uz tržište rada, pokazuju da mnoge uvriježene predodžbe o univerzalnom temeljnom dohotku treba preispitati.

'Vjerujem da je za prijeko potrebnu reformu socijalnih sustava potrebno razmotriti sve opcije — uključujući univerzalni temeljni dohodak', naveo je u izvješću.

Socijalistička ideja u SAD-u

Prema pisanju Business Insidera, ideja o BOD-a posljednjih godina stekla je popularnost i u SAD-u. On podrazumijeva to da vlada redovito šalje novac cijelom stanovništvu, neovisno o financijskom statusu, kako bi se poduprli prihodi građana, a ne da ih se zamijenilo.

Brojni gradovi i okruzi u SAD-u također su eksperimentirali programima zajamčenog osnovnog dohotka, ali on je obično bio namijenjen onima s nižim prihodima ili ranjivim i socijalno ugroženim skupinama.

No u Južnoj Dakoti, Iowi i Idahu prošle godine donijeli su zakone kojima se zabranjuju programi BOD-a na razini gradova i okruga. Republikanski senator John Wiik kazao je da su oni 'socijalistička ideja' koja preraspodjeljuje teško zarađeni novac građana.

'Programi BOD-a podrivaju dostojanstvo zarađivanja vlastitog novca i predstavljaju kartu u jednom smjeru prema ovisnosti o državi', rekao je Wiik.

Međutim istraživanje iz Njemačke ga je demantiralo. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi takav eksperiment završio u Hrvatskoj.