Vojni izdaci širom svijeta dosegli su 2,7 bilijuna (2718 milijardi) dolara u 2024., što je povećanje od 9,4 posto u realnom iznosu u odnosu na 2023. i najveći međugodišnji porast barem od kraja Hladnog rata. Povećani su u svim svjetskim regijama, s posebno brzim rastom u Europi i na Bliskom istoku. Pet najvećih vojnih potrošača - SAD, Kina, Rusija, Njemačka i Indija - činili su 60 posto ukupne globalne potrošnje, a zajedno su utrošili 1,6 bilijuna dolara, prema novim podacima koje je ovih dana objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).

Izvješće navodi da globalni vojni izdaci pokazuju deseti uzastopni godišnji porast, kao i to da je petnaest najvećih svjetskih potrošača u 2024. zabilježilo njihovo povećanje. Tzv. globalni vojni teret, odnosno udio globalnog bruto domaćeg proizvoda namijenjen vojnim izdacima, u 2024. godini povećao se na 2,5 posto.

'Više od 100 zemalja diljem svijeta povećalo je svoje vojne izdatke u 2024. Kako vlade sve više daju prioritet vojnoj sigurnosti, često na štetu drugih proračunskih područja, ekonomski i društveni kompromisi mogli bi imati značajan utjecaj na društva u nadolazećim godinama', rekao je Xiao Liang, istraživač u SIPRI-jevu programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja.

Europa dala glavni doprinos

Glavni doprinos tome dala je Europa, uključujući Rusiju, čija je vojna potrošnja porasla za 17 posto, na 693 milijarde dolara. Rat u Ukrajini traje već treću godinu, zbog čega su vojni izdaci nastavili rasti na cijelom kontinentu, gurajući europsko izdvajanje za te svrhe iznad razine zabilježene na kraju Hladnog rata. Sve europske države, osim Malte, povećale su tako svoju vojnu potrošnju prošle godine.

U Europi je najviše na naoružanje potrošila Rusija te ne odustaje od pokušaja osvajanja što većeg dijela Ukrajine, a njenih 149 milijardi dolara predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na 2023., odnosno dvostruko više nego 2015. Iznos potrošen u 2024. predstavljao je 7,1 posto ruskog BDP-a i 19 posto svih državnih izdataka u prošloj godini. Ukrajinska potrošnja rasla je za puno skromnijih 2,9 posto i dosegnula 64,7 milijardi dolara, odnosno otprilike 43 posto ruskih izdataka. Potrošnja je predstavljala 34 posto BDP-a, pa je Ukrajina imala najveći vojni teret od svih država u 2024.

'Ukrajina trenutno sve svoje porezne prihode dodjeljuje vojsci. U tako ograničenom fiskalnom prostoru bit će joj izazovno nastaviti povećavati svoje vojne izdatke', rekao je viši istraživač u SIPRI-jevu programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja Diego Lopes da Silva. Vojni izdaci Njemačke porasli su pak za 28 posto i dosegli 88,5 milijardi dolara, što je čini najvećim potrošačem u srednjoj i zapadnoj Europi te četvrtim najvećim na svijetu.

'Prvi put od ujedinjenja Njemačka je postala najveći vojni potrošač u zapadnoj Europi zbog posebnog obrambenog fonda, vrijednog 100 milijardi eura i najavljenog 2022. Najnovije politike usvojene u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama sugeriraju da je Europa ušla u razdoblje visokih i rastućih vojnih izdataka, s čime će se vjerojatno nastaviti u doglednoj budućnosti', rekao je istraživač u SIPRI-jevu programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja Lorenzo Scarazzato. Poljska je također među većim potrošačima, a izdaci su joj lani porasli za 31 posto, na 38 milijardi dolara, što predstavlja 4,2 njenog BDP-a.

Sve članice NATO-a povećale vojne izdatke

Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo je svoje vojne izdatke za 2,8 posto, na 81,8 milijardi dolara, što ga čini šestim najvećim potrošačem u svijetu. Vojni izdaci Francuske porasli su pak za 6,1 posto i dosegnuli 64,7 milijardi dolara, što je čini devetim najvećim potrošačem. Švedska je povećala svoje vojne izdatke za 34 posto u 2024. godini, na 12 milijardi dolara. U prvoj godini članstva u NATO-u tako je švedski vojni teret dosegao dva posto BDP-a.

Sve članice NATO-a povećale su svoje vojne izdatke u 2024. Njihova ukupna vojna potrošnja iznosila je 1,5 bilijuna dolara ili 55 posto svjetskih vojnih izdataka. Od 32 članice Saveza, 18 ih je potrošilo najmanje dva posto BDP-a na svoje vojske, prema metodologiji SIPRI-ja, što je porast u odnosu na 11 njih u 2023. i najveći broj otkako je NATO usvojio smjernice za potrošnju 2014. godine.

Najviše na vojsku troši SAD

Vojna potrošnja SAD-a porasla je za 5,7 posto i dosegla 997 milijardi dolara, što je bilo 66 posto ukupne potrošnje NATO-a i 37 posto svjetske vojne potrošnje u 2024. Značajan dio američkog proračuna namijenjen je modernizaciji vojnih sposobnosti i nuklearnog arsenala da bi se održala strateška prednost nad Rusijom i Kinom. Europske članice NATO-a potrošile su pak zajedno 454 milijarde dolara, što predstavlja 30 posto ukupne potrošnje u cijelom savezu.

'Brzo povećanje potrošnje među europskim članicama NATO-a uglavnom je uzrokovano kontinuiranom ruskom prijetnjom i zabrinutošću zbog mogućeg povlačenja SAD-a. Vrijedi reći da samo povećanje potrošnje neće nužno rezultirati znatno većim vojnim sposobnostima ili neovisnošću o SAD-u. To su daleko složeniji zadaci', rekla je istraživačica u SIPRI-jevu programu za vojne rashode i proizvodnju oružja Jade Guiberteau Ricard.

Vojna potrošnja Meksika porasla je za 39 posto, na 16,7 milijardi dolara, prvenstveno zbog povećanog financiranja Nacionalne garde i mornarice, uključenih u vladin militarizirani odgovor na organizirani kriminal.

Saudijska Arabija najveći potrošač na Bliskom istoku

Potrošnja na Bliskom istoku također je u porastu pa je 2024. bila 15 posto veća nego 2023., a 19 posto veća nego 2015., iznoseći oko 243 milijarde dolara. Saudijska Arabija bila je najveći vojni potrošač na Bliskom istoku i sedmi najveći u svijetu. Njezini vojni izdaci zabilježili su skroman porast od 1,5 posto, dosegnuvši 80,3 milijarde dolara, ali i dalje su 20 posto niži nego u 2015., kada su prihodi zemlje od nafte dosegli vrhunac.

Izraelska potrošnja rasla je za 65 posto, na 46,5 milijardi dolara, što je najveći godišnji rast od Šestodnevnog rata 1967. Razlog za to je rat u Pojasu Gaze i sukob s Hezbolahom u južnom Libanonu. Tako je vojni teret Izraela porastao na 8,8 posto BDP-a te je drugi najveći na svijetu. I libanonska potrošnja skočila je za 58 posto, na 635 milijuna dolara, nakon nekoliko godina nižih izdataka zbog ekonomske krize i političkih previranja.

Iran je jedna od rijetkih država kojoj je vojna potrošnja pala za deset posto, na 7,9 milijardi dolara, unatoč sudjelovanju u regionalnim sukobima i podršci regionalnim posrednicima. Razlog tome su, zaključuju u SIPRI-ju, sankcije te su ozbiljno ograničile sposobnost Irana da poveća vojnu potrošnju.

Kina bilježi tri desetljeća uzastopnog rasta

Drugi najveći vojni potrošač na svijetu, Kina, povećala je svoje vojne izdatke za sedam posto, na procijenjenih 314 milijardi dolara, što označava tri desetljeća uzastopnog rasta. Ta država kontinuirano ulaže u modernizaciju svoje vojske te širenje sposobnosti kibernetičkog ratovanja i nuklearnog arsenala, a čini 50 posto svih vojnih izdataka u Aziji i Oceaniji.

Japan je podigao vojnu potrošnju za 21 posto, na 55,3 milijarde dolara, što mu je najveći godišnji porast od 1952., a vojni teret dosegao mu je 1,4 posto BDP-a, najviše od 1958. godine. Indija, kao peti najveći vojni potrošač na svijetu, digla je svoje vojne izdatke za 1,6 posto, na 86,1 milijardu dolara, a zbog aktualne eskalacije sukoba sa susjednim Pakistanom može se očekivati da bi i ove godine te brojke mogle rasti. Tajvan, koji već godinama živi u strahu od sve izvjesnije kineske invazije, lani je vojnu potrošnju povećao za 1,8 posto, na 16,5 milijardi dolara.

Vojna potrošnja Mjanmara procijenjena je pak na pet milijardi dolara, a porasla je za 66 posto, što je najviša stopa rasta u Aziji i Oceaniji, zbog intenziviranja unutarnjih sukoba.