ANALIZA FRANKFURTER RUNDSCHAU

Njemačka podrška Hrvatskoj ima svoju cijenu

23.08.2011 u 14:33

Bionic
Reading

Državni posjeti često su pomalo dosadni. Ali su, unatoč tome, svejedno važni. Posjet Angele Merkel Zagrebu i Beogradu zasigurno vrijedi više od stotinu izjava, koraka u pregovaranju i izvješća o napretku, smatra u svojoj analizi list Frankfurter Rundschau

Ulazak balkanskih država u veliku obitelj EU uvelike ovisi o Njemačkoj. Prilikom posjeta Hrvatskoj, njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je: 'Vi to možete!'

Ako je vjerovati Europskoj komisiji, Balkan je 'na pravom putu'. To nije iznenađujuće ako su vam poznate čudne podjele između vlada zemalja članica i sjedišta u Bruxellesu. Prije osam godina, davno prije financijske i dužničke, krize europski šefovi država i vlada odlučili su da se cijela jugoistočna Europa priključi Europskoj uniji. Od tada, proces ide svojim tijekom, ovjeren od strane nadležnog povjerenika za proširenje, piše Frankfurter Rundschau

Među vladajućima na Balkanu vladaju tjeskoba i strah: Hoćemo li stvarno ući u EU? I po kojoj cijeni? Trebamo li samo zadovoljiti postavljene uvjete ili će pred nas staviti još nešto, smatra navedeni njemački list.

Njemačka se posvuda na Balkanu smatra najvažnijim igračem, jer u Berlinu nema skepticizma. Posjeti su utoliko važni jer šalju jasne poruke, piše Frankfurter Rundschau

Hrvatska je prva postaja balkanske turneje njemačke kancelarke. Frankfurter Rundschau u svojoj analizi navodi kako posjet Angele Merkel nije puno veći od ceremonije.

Njemačka dopušta da je hvale i podsjeća na svoju ulogu odvjetnika Hrvatske - ali ne bez da zauzvrat očekuje nagradu, u obliku političke ili gospodarske odanosti, naglašava Frankfurter Rundschau

Politički uvjeti koje Merkel nameće zemljama razumni su i ostvarivi. Po tome se njezin posjet razlikuje jer ima blagotvoran učinak za razliku od hektične diplomacije raznih predstavnika i ministara vanjskih poslova, smatra ovaj njemački list.

Sa svojom porukom i ovom balkanskom turnejom kancelarka je također demantirala svoj iskaz iz prošle izborne kampanje, da se nakon pristupanja Hrvatske EU mora napraviti 'duga pauza'.

Greška iz 1991, zabluda da se jugoistok nekoliko desetljeća može držati na stand-by, osvetila se. Čak i oni koji ne žele čuti za 200.000 mrtvih u ratu na Balkanu, danas moraju priznati kako bi bezuvjetni ulazak cijele Jugoslavije 1991. u EU bio znatno jeftiniji za zemlje članice. Priča o EU kao 'mirovnom projektu' nerijetko zvuči šuplje. Ovdje bi konačno mogla biti prikladna, zaključuje Frankfurter Rundschau