Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su u utorak žurno sazivanje Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu minimalne plaće kako bi se otvorila rasprava o povećanju iznosa minimalne plaće za 2026. godinu - minimalna bruto plaća za ovu godinu, navode, iznosi 970 eura
Tražimo i izmjenu Zakona o minimalnoj plaći s ciljem njenog određivanja dva puta godišnje, priopćili su NHS koji su svoje zahtjeve adresirali na ministarstva rada i financija, odnosno resorne ministre Marina Piletića i Marka Primorca.
Pritom se pozivaju na analizu koja pokazuje da je udio minimalne plaće u prosječnoj i medijalnoj bruto plaći tijekom prošle godine stalno padao. „Prilikom donošenja odluke u listopadu 2023., minimalna bruto plaća za 2024. godinu činila je 51,53 posto prosječne i 61,09 posto medijalne bruto plaće za isti mjesec. Već u siječnju 2024., taj udio pada na 49,56 posto u prosječnoj i 59,15 posto u medijalnoj plaći, u lipnju minimalna plaća čini tek 46,18 posto prosječne i 56,07 posto medijalne bruto plaće, a u prosincu svega 44,75 posto u odnosu na prosječnu i 53,88 posto u odnosu na medijalnu bruto plaću“, navode NHS.
vezane vijesti
Sve to, ističu, jasno ukazuju na potrebu češćeg usklađivanja minimalne plaće kako bi se očuvala njezina realna vrijednost i zaštitio životni standard radnika s najnižim primanjima.
Sindikati smatraju i kako je nužno započeti razgovore o povećanju osobnog odbitka, vodeći računa i o održivosti prihoda općina, gradova i županija kako se ne bi ugrozilo financiranje ključnih javnih usluga i programa.
Hrvatski radnik jedan je od jeftinijih u EU
Pozivajući se na najnovije podatke Eurostata o trošku rada po djelatnostima za 2024. godinu, NHS ističu kako prosječni trošak rada kod nas iznosi 16,5 eura po satu, dok je europski prosjek 33,5 eura, dvostruko više.
„Hrvatski radnik, stoga, nije samo manje plaćen, on je jedan od jeftinijih u Europskoj uniji“, ističu.
Ne slažu se s argumentom da "nema prostora za povećanje plaća". Očito je, kažu, da ima, pitanje je samo tko ga želi iskoristiti, a tko sustavno održava nisku cijenu rada kako bi maksimalizirao dobit.
Pritom navode podatke Fine da je neto dobit poduzetnika lani iznosila 9,9 milijardi eura, što je u odnosu na 2021. porast od čak 66 posto, prosječna neto plaća rasla je tek 38,9 posto, dok je inflacija iznosila 28,8 posto, a cijene hrane porasle za 44,7 posto.
Stvarna kupovna moć je ograničena
Budući da su cijene hrane rasle brže od plaća, stvarna kupovna moć građana ostala je ograničena unatoč nominalnom rastu dohotka, upozoravaju NHS i dodaju kako podatci o rastu dobiti poduzeća u mnogim sektorima jasno pokazuju da prostora za povećanje plaća ima. Sindikati upozoravaju i kako poslodavci sve češće koriste porezno neopterećene naknade kako bi izbjegli povećanje osnovne bruto plaće, čime izbjegavaju trajnu obvezu.
U 2023. godini isplatili su čak 2.068.660.228 eura kroz neoporezive primitke, a u prošloj 2.642.530. 484 eura, što je povećanje od 27 posto. Samo u prvih šest mjeseci ove godine na taj je način isplaćeno 1.191.070.976 eura. Takva praksa izravno šteti radnicima jer smanjuje njihove buduće mirovine i prava iz sustava socijalne sigurnosti, ističu Sindikati.
