SVIJET U SEDAM DANA

Nevjerojatna posljedica ukidanja keša: Švedski lopovi su tužni jer nemaju što pljačkati

20.05.2018 u 10:56

Bionic
Reading

Što za Izrael znači 'sljedeće godine u Jeruzalemu'? Meksiko je najopasnija država za novinare. Šveđani kradu sove kad već ne mogu novac. Na Madagaskaru traje rat zbog vanilije. Da crkve i vjerske zajednice u Americi plaćaju porez, državna bi blagajna bila bogatija za 83,5 milijardi dolara... O zanimljivim i važnim događajima u svijetu čitajte u tjednom pregledu Davorke Grenac

'Na samo osamdesetak kilometara udaljenosti, u 24 irealna sata izmjenjivali su se pompa i kaos, strašno krvoproliće u Gazi i euforično veselje u Jeruzalemu zbog premještanja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Sveti grad i pobjede Izraela na Eurosongu', opisuje 'povijesni' ponedjeljak izraelski dnevnik Haaretz.

Dok je u Jeruzalemu Ivanka Trump s mužem i probranom svitom rezala vrpcu američkog veleposlanstva, izraelske su snage u krvavom okršaju s palestinskim prosvjednicima u Gazi poubijale 55 ljudi (među žrtvama i osmomjesečnu bebu) i ranile njih 2700.

Šef UN-ovog Ureda za zaštitu ljudskih prava Zeid Ra'ad al Husein to je nazvao 'šokantnim ubojstvom desetaka civila', a Bijela kuća ocijenila kao 'nesretnu propagandu' Palestinaca. Bio je to krvavi vrhunac šestotjednih prosvjeda protiv ove Trumpove odluke, a palestinske žrtve su sahranjene na dan kada Palestinci obilježavaju Nakbu (na arapskom katastrofa, kataklizma), egzodus 700.000 ljudi istjeranih iz svojih domova u ratu 1948.

'Sljedeće godine u Jeruzalemu', poručio je izraelskom narodu premijer Benjamin Netanyahu čestitajući Netti Barzilai na pobjedi u Portugalu, ali nacija nije bila euforična zbog pjesmice 'Toy' (Igračka), Nettina kokodakanja i 'pilećeg' plesa, nego zbog nacionalne potvrde i dokaza da Izrael nije pod kulturnim bojkotom. A osim poziva na Eurosong 2019., riječi 'sljedeće godine u Jeruzalemu' za Židove imaju i ono duboko, gotovo religiozno značenje, svojevrsnu najavu iskupljenja, pjevajući je nakon Pashe i na kraju posta za Yom Kipur.

Na drugom kraju svijeta, u južnoj saveznoj meksičkoj državi Tabasco ubijen je TV i radijski novinar, četvrti ove godine. Zvao se Juan Carlos Huerta, 45 godina star, iza sebe je ostavio ženu i dvoje djece. Izvještavao je o organiziranom kriminalu, a kada se u Meksiku netko time bavi, sebi potpisuje smrtnu kaznu. U zadnjih pet godina ubijeno je 32 novinara, od 2000. više od stotinu, čime se Meksiko svrstava u jednu od najopasnijih zemalja za novinare u svijetu. I ne samo za novinare.

Najnovije izvješće ministarstva unutarnjih poslova potvrđuje 29.168 ubojstava prošle godine, najviše otkada se sustavno registriraju od 1990., što je – prema brojkama Svjetske banke podataka - 20,5 na 100.000 stanovnika, za razliku od, primjerice, 0,9 u Njemačkoj. Nasilje se poglavito veže uz brutalan rat među narkokartelima.

Zastrašujućih 90 posto ubojstava prolazi nekažnjeno, za što zdvojni građani optužuju predsjednika Enriquea Penu Nieta. Za njegova mandata u gradu Iguala na jugozapadu zemlje netragom su nestala i 43 studenta pedagogije, za čiju se sudbinu niti danas ne zna četiri godine kasnije. To je poputbina s kojom predsjednik Nieto dočekuje nove predsjedničke izbore u srpnju i glavnog protukandidata, lijevog Andreasa Manuela Lopeza Obradora.

Na Madagaskaru, zemlji najfinije vanilije na svijetu, ne kolju se zbog droge, nego zbog te mahunarke plemenite arome. 'Dolazimo večeras. Pripremite ono što želimo', glasila bi poruka vanili-mafijaša vlasnicima farmi u mjestu Anjahana na istočnom području Madagaskara. Tako je išlo sve dok jedne noći farmeri nisu zgrabili mačete, dočekali gangstere, doveli ih na glavni trg i javno ih sasjekli na komade. Budući da policija nije obavljala svoj posao, farmeri su uzeli stvar u svoje ruke i formirali vlastiti obrambeni odred.

O tom događaju vjerojatno se ne bi čulo izvan granica zemlje da ga novinarima The Guardiana ovih dana nije ispričao mjesni svećenik, potvrđujući priču o tome da se u razloge deseterostrukog povišenja cijena u zadnjih pet godina nije umiješao kriminal i podmićivanje lokalnih političara. Eto, i storija o sladoledu s aromom prave vanilije može biti krvava.

Kada bi vjerske institucije u SAD-u plaćale porez kao svi ostali, državna bi blagajna bila bogatija za 83,5 milijardi dolara, izračunali su stručnjaci na Sveučilištu Tampa. To ne bi bilo dovoljno za opće zdravstveno osiguranje, kažu oni u svojoj studiji, ali bilo bi gotovo dovoljno da se okonča krajnje siromaštvo, ne samo u Americi.

Amerika vrvi od svakojakih crkava i vjerskih organizacija, a kako ih je zbog nejasnih zakona i labavih poreznih propisa lako pokrenuti, pokazao je svojedobno satiričar HBO-a John Oliver osnivanjem tele-evangeličke 'Crkve Gospe od vječnog oslobođenja' i proglasivši sebe megavelečasnim. Porezna uprava (IRS) ne procjenjuje sadržaj neke doktrine, sve dok organizacija tvrdi da 'istinski i iskreno' drži do svojih uvjerenja, kaže porezna stručnjakinja Virginia Richardson.

Ako žele biti oslobođene plaćanja poreza, crkve teoretski ne smiju sudjelovati u političkom životu, ali one svoj utjecaj šire neizravno i u izbornim trkama često promiču svoje kandidate, piše portal Religious News Service. Štoviše, 2008. godine osnovan je pokret Pulpit Freedom Sunday koji se suprotstavio tom pravilu IRS-a tvrdeći da time ograničava ustavno zaštićenu slobodu govora, pa je na općim izborima 2014. više od 1600 kršćanskih pastora otvoreno zagovaralo svoje kandidate za Kongres.

Mala crtica iz američkog Kongresa: među republikanskim senatorima manje je senatorica nego senatora po imenu John. Unatoč činjenici da žene čine polovinu američke populacije, a muškaraca imenom John je samo 3,3 posto. Slijede novi izbori 6. studenoga 2018.

  • +5
Plaćanje karticom u Švedskoj je smanjilo plijen lopovima naviklim na pražnjenje trezora Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

P.S. Švedski lopovi su tužni jer ne mogu pljačkati banke. Godine 2016. orobili su samo dvije u odnosu na 100 osam godina ranije. Zašto? Zato što u trezorima gotovinu drži manje od polovine banaka - sva plaćanja, pa i najsitnija, od parkirališta do lemozine u crkvama, građani mogu obaviti bez šuškave krune i sitnih kovanica. Zato se izgubio i džeparoški zanat, no lopine su se ipak snašle. Sada kradu isplativiju valutu, Chanelove parfeme, Appleove proizvode i dizajnerske torbice. Na crnom web-tržištu trenutno najbolje prolaze ugrožene životinjske vrste. Velika siva sova zvana 'fantom sjevera' vrijedi milijun kruna (blizu 100.000 eura), piše The Atlantic Daily.