Od 1. siječnja 2023. godine Državni je inspektorat izdao 1200 upravnih rješenja za čak 2000 radnika, a oni se tiču neprijavljenog rada, kazala je Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u emisiji 'Studio 4' Hrvatske radiotelevizije. Iako je prekovremeni i neprijavljeni rad već reguliran zakonskim propisima, sada je predstavljen projekt uvođenja sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena te će se on isprva odnositi na platformski rad, primjerice taksi prijevoznike i dostavljače putem aplikacija.

'Takav specifičan oblik rada najlakše je nadzirati digitalnim alatima, a naše ministarstvo je u suradnji s velikom informatičkom tvrtkom, APIS IT, koja već ima znanje i iskustvo u takvim velikim projektima, izradilo sustav obvezne elektroničke evidencije rada i on trenutačno djeluje u području platformskog rada', kazala je.

Precizirala je da sustav već sada staje na kraj nepravilnostima, no namjerava se širiti i na druge djelatnosti za koje se procijeni rizik od neprijavljenog rada, poput graditeljstva i velikih gradilišta.

'Kad se radnik prijavi i prihvati radni zadatak, sama ta vožnja ili dostava evidentira se u informacijskom sustavu platforme koja mu je zadala zadatak, a koji se integrira s državnim sustavom. Preslikava se svaka ta vožnja ili dostava, tko je radio, kada i gdje, putem koje vrste ugovornog odnosa... Kad imate takve podatke, lako je provjeriti je li u pitanju prekovremeni rad ili neprijavljena osoba jer se cijeli sustav spaja s nizom drugih podataka, pa se onda vide nepravilnosti', tumači Klišanin.

Dodaje da to otvara prostor Državnom inspektoratu da alarmira poslodavca. Za neprijavljeni rad, govori Klišanin, izriču se sankcije pa tako iznosi podatak da su od 2023. godine zbog toga platili čak 5,4 milijuna eura. To nije metoda koju bi poslodavci trebali primjenjivati, navodi.

Neprijavljenim se radom, tumači, može smatrati rad bez sklopljenog ugovora i rad putem ugovora o djelu koji ima sve odlike radnog odnosa, no bez prava na bolovanje i godišnji odmor, zatim prijava na manje sati ili ishođenje radnih dozvola za strane radnike za drugačije poslove od onih koje obavljaju.

'Radnici su bili prijavljeni na sata dnevno, a vozili bi više. Kad inspektor uoči da je radnik prijavljen u mirovinskom osiguranju na dva sata, a u sustavu je vidljivo da je vozio 10 sati, jednostavno nešto ne štima i to je alat za postupanje i obavljanje nadzora', sažima za HTV.

Ovu uspostavu prvog modula sustava u području platformskog rada podržali su i projektni partneri poput Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, kao i Hrvatska obrtnička komora, dodaje Klišanin na HTV-u, tvrdeći da je onima koji djeluju u skladu sa zakonskim okvirima interes riješiti se nelojalne konkurencije.