'Kratke šetnje u prošlost'

Ne znate kamo na izlet? Razgovarali smo s autorima originalnoga vodiča koji će vas sigurno potaknuti na akciju

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 16.11.2019 13:45
  • Objavljeno 16.11.2019 u 10:50
Lara Černicki i Stašo Forenbaher

Lara Černicki i Stašo Forenbaher

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Kratke šetnje u prošlost' vodič je namijenjen svima koji žele hodati. 'Zanemarite posebnu opremu i fizičku spremu, dovoljna je jedna sunčana nedjelja, sklonost skitanju i malo avanturističkog duha', kažu autori Lara Černicki i Stašo Forenbaher te za tportal otkrivaju među ostalim kako su izabrali nerazvikane kulturno-povijesne znamenitosti smještene u netaknutoj prirodi

Već prokušani putopisni autorski dvojac Lara Černicki i Stašo Forenbaher ovih dana u izdanju zagrebačkog Libricona objavio je knjigu 'Kratke šetnje u prošlost', kojom pozivaju na zanimljivu i uzbudljivu šetnju do raznolikih, ali nerazvikanih kulturno-povijesnih znamenitosti smještenih u netaknutoj prirodi, čime Hrvatska neosporno obiluje. Riječ je o svojevrsnoj knjizi tajnih mjesta, podijeljenoj na 25 poglavlja, koja obuhvaća isto toliko malih zemljopisnih cjelina, a za koje znaju samo dobro upućeni.

Stihovima nenadmašnog Tina Ujevića rečeno, u knjizi su predstavljena posebna malena mjesta koja svojom ljepotom, skladom i kulturno-povijesnom vrijednošću osvajaju srce. Iako je riječ o mjestima koja bi netko drugi ljubomorno čuvao od znatiželjnika, autori su za tportal odlučili podijeliti svoja iskustva i saznanja o njima. Pritom su otkrili da je svojevrstan vodič za šetače po Hrvatskoj nastao zbog pograničnog problema uvjetovanog migrantskom krizom te da i u malenoj Hrvatskoj postoje mjesta koja oduzimaju dah i poznata su tek rijetkima.

Riječ je o svojevrsnoj knjizi tajnih mjesta podijeljenoj na 25 poglavlja

Riječ je o svojevrsnoj knjizi tajnih mjesta podijeljenoj na 25 poglavlja

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal

Inspiracija na Zavižanu

Lara Černicki i Stašo Forenbaher već godinama otkrivaju većini nepoznatu Hrvatsku. Nakon što su u knjigama 'Starim cestama do mora' i 'Starim cestama preko Velebita' rastumačili drevne gorskokotarske i velebitske prometnice, a 'Drvenim crkvama između Save i Kupe' ukazali na ranjivost najljepših primjeraka hrvatske graditeljske baštine, ovaj dvojac zaljubljenika u skriveno odlučio je svoja saznanja podijeliti s drugima.

Ideja o 'Kratkim šetnjama u prošlost' nastala je prije pet godina igrom slučaja, i to iz političkih razloga. Njih dvoje je, naime, planiralo 'pročešljati' hrvatsko-slovensku granicu i o svojim otkrićima napisati kulturno-povijesni vodič. No u njihove planove upleli su se globalni procesi i nategnuti pogranični odnosi Zagreba i Ljubljane.

'Iako je sve ukazivalo na to da će Hrvatska ući u Šengenski prostor, sa slovenske strane granice niknula je antimigrantska žica pa smo bili prisiljeni prekinuti dotadašnji rad na knjizi. Kako sam u to vrijeme u Jutarnjem listu uređivala rubriku savjeta o tome kamo se uputiti za vikend, odlučili smo proširiti vidike na čitavu Hrvatsku. Konkretnija ideja nastala je tijekom naše šetnje prema Zavižanu, jer smo na Babić Siči otkrili lokalitet na kojem su nekad živjeli Romi koji su za potrebe lokalnog stanovništva popravljali alat. Ta priča dala nam je ideju da prikupimo još takvih priča koje objedinjuju prirodu, povijest, kulturu, pa i poneku legendu', kaže zaljubljenica u prirodu Lara Černicki.

Subjektivan dojam ljepote

Budući da Hrvatska obiluje mjestima na kojima se susreću priroda, povijest, kultura i legende, valjalo je biti pomalo subjektivan, otkriva za tportal zagrebačka povijesno-kulturna i prirodoslovna publicistica. 'Odbrali smo one šetnje koje su nam najdraže i o kojima najviše znamo, a da je pritom zastupljena čitava Hrvatska. Netko drugi odabrao bi neke druge lokalitete', dodaje sugovornica. Njezin suautor i životni suputnik u automobilu, na biciklu i pješice Stašo Forenbaher dodaje kako su knjigom pokrivene sve naše regije.

Novinar tportala Vanja Majetić u razgovoru s Larom Černicki i Stašom Forenbaherom

Novinar tportala Vanja Majetić u razgovoru s Larom Černicki i Stašom Forenbaherom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Od Kalnika na sjeveru do Stona na jugu, od Istarskih toplica na zapadu do Našica na istoku', precizira ovaj antropolog, pokazujući na precizno prikazane karte i upute o vrsti izleta, najpogodnijem vremenu, dužinama šetnji, visinskim razlikama, upozorenjima, zanimljivostima u blizini i nezaobilaznim mjestima za okrepu.

Ipak, glavni kriterij bio je da je mjesto nepoznato. Jedino mjesto koje je obrađeno, a u posljednje vrijeme poprilično je posjećeno, su Rastoke u Slunju. 'No čim se malo maknete od mlinova, naići ćete na šetnicu niz spokojnu Slunjčicu koja je tek neznatno izmijenjena uplitanjem ljudi. Šetnjom uzvodno od Rastoka pritom nećete naići na gomile turista, zapravo vjerojatno nećete sresti nikoga', otkrivaju samo jednu od mnoštva tajni dočaranih u 'Kratkim šetnjama u prošlost'.

I u razvikanim Rastokama pronašli su neotkrivene bisere

I u razvikanim Rastokama pronašli su neotkrivene bisere

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Senzacionalna antropološka otkrića

Svako od 25 poglavlja počinje povijesnom pričom o ljudima i događajima vezanim uz taj kraj, a slijedi kratki prikaz ishodišnog mjesta i njegovih znamenitosti. U središnjem dijelu poglavlja opisane su dvije do tri šetnje koje vode do opisanih znamenitosti iz bogate povijesne i arheološke baštine Hrvatske.

U šetnjama nailazimo na mnoštvo srednjovjekovnih utvrda i ostataka starih gradova, crkvi, kapelica, samostana, prapovijesnih, grčkih, rimskih i srednjevjekovnih arheoloških nalazišta. Prikazane su i stare solane, kamenolomi, rudnici, svjetionici, groblja, mirila, stupovi srama i javnosti gotovo nepoznati liburnski cipusi, kameni nadgrobni spomenici cilindričnog oblika s vrhom u obliku češera i natpisom, dodaje antropološki arheolog koji je prije sedam godina na Pelješcu otkrio astrološku ploču iz 100. godine prije Krista. Pritom se prolazi kroz atraktivne drvorede, pored mlinova, po pastirskim stazama, uz potoke i jezera...

Stašo Forenbaher antropološki je arheolog koji je prije sedam godina na Pelješcu otkrio astrološku ploču iz 100. godine prije Krista

Stašo Forenbaher antropološki je arheolog koji je prije sedam godina na Pelješcu otkrio astrološku ploču iz 100. godine prije Krista

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Iako su veliki poznavatelji hrvatske baštine i iskusni planinari, Černicki i Forenbaher priznaju da su se tijekom pisanja knjige morali dodatno obrazovati i proširiti svoje vidike. Neki lokaliteti su im pak bili potpuna nepoznanica. Pritom su prošli nebrojene tisuće kilometara, a da se radilo o detaljnom istraživanju područja, dokazuju višekratni višetjedni odlasci do, primjerice, Dalmatinske zagore koja iznenađuje obiljem kulturnog i prirodnog blaga. Tijekom šetnji susreli bi i pokojeg lokalca koji bi s njima podijelio kakvu zanimljivu 'cvebu' o tamošnjem kraju.

Slovenci i Česi razvili kulturu šetnje

Autori ističu da je vodič namijenjen svima onima koji žele hodati i tako ispuniti nedjelju ili bilo koji drugi slobodan dan. 'Zanemarite posebnu opremu i fizičku spremu, dovoljna je jedna sunčana nedjelja, sklonost skitanju i malo avanturističkog duha', kažu iskusni hodači. Riječ je o laganim šetnjama u kojima mogu sudjelovati trogodišnja djeca, a ponuđena su rješenja i za cjelodnevne izlete, preciziraju Černicki i Forenbaher, ocjenjujući da kultura šetnje u Hrvatskoj još nije na zavidnoj razini, za razliku od nama sličnih zemalja poput Slovenije i Češke.

  • +7
  • +4

Lara Černicki i Stašo Forenbaher

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Začudno je to da na našim lutanjima prije sretnemo Norvežane nego sunarodnjake', kažu autori knjige, dodajući kako im se čini da su stranci više upućeni u naša tajnovita mjesta od nas samih.

'Možda je tako i bolje jer bi čovjek neka mjesta ljubomorno htio zadržati za sebe. Ali ipak, za takva je mjesta puno veća opasnost ukoliko se o njima šuti i taji ih se. Lokalitet se najbolje štiti ako ga se kvalitetno predstavi javnosti', objašnjavaju autori 'Kratkih šetnji u prošlost'. Pritom zaključuju da takvih mjesta u Hrvatskoj ima za još najmanje pet knjiga s po 25 poglavlja. Samim time obećavaju otkrića novih tajni.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!