na dnu ljestvice EU

Porazno: Najmanje ulažemo u sport od svih europskih zemalja. Plaćamo to i niskim plaćama

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 24.09.2019 20:16
  • Objavljeno 24.09.2019 u 20:16
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Da su hrvatski sportski uspjesi više plod slučajnosti nego sustava, potvrđuju najnoviji podaci Eurostata, prema kojima je Hrvatska na samom dnu po ulaganjima u sport i rekreaciju

Državne investicije u sport i rekreaciju u Europskoj uniji dosegnule su 51,3 milijarde eura u 2017. godini. U tom kolaču Hrvatska je sudjelovala s neznatnih 0,1 posto ili 55,1 milijun eura.

Udio izdvajanja za sport i rekreaciju iz proračunskih sredstava u Lijepoj Našoj iznosi tek 0,2 posto, po čemu smo uvjerljivo na posljednjem mjestu u Europskoj uniji. Na samom dnu smo i kada se promatraju ulaganja po stanovniku.

Dok mi iz proračuna izdvajamo tek 13,3 eura, Mađarska, primjerice, izdvaja 150 eura. U Europskoj uniji u prosjeku se izdvaja oko 100 eura po stanovniku, a prednjače bogatije zemlje poput Luksemburga (492 eura po stanovniku), Švedske (256 eura) i Finske (206 eura).

Uz Hrvatsku na neslavnom začelju, znatno ispod prosjeka su Bugarska (16 eura), Slovačka (23 eura) i Rumunjska (25 eura).

Izdvajanja za sport i rekreaciju iz proračuna središnje države i lokalnih jedinica

Izdvajanja za sport i rekreaciju iz proračuna središnje države i lokalnih jedinica

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Prema Eurostatovoj metodologiji, u izdatke za sport i rekreaciju ubraja se širok spektar potpora iz središnjeg i lokalnih proračuna, od subvencija sportskim klubovima i individualnim sportašima, preko pokrivanja troškova sportskih natjecanja, do potpora za infrastrukturu (igrališta, atletske staze, dvorane, borilišta).

Da je odnos države prema sportu i rekreaciji u Hrvatskoj već godinama maćehinski, upozoravaju sportski djelatnici, ali i ekonomski stručnjaci.

Tomislav Globan, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu

Tomislav Globan, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Na ekonomske koristi od ulaganja u sport i rekreaciju ukazao je docent Ekonomskog fakulteta Zagreb Tomislav Globan. U članku objavljenom na istraživačkom portalu MacroHub, Globan je izračunao da bi očekivana razina izdataka za sport i rekreaciju za zemlju na našoj razini razvoja trebala biti oko 0,26 posto BDP-a. To znači da bi se očekivana godišnja izdvajanja trebala više nego udvostručiti, odnosno sa sadašnjih 411 milijuna kuna porasti na razinu od oko 900 milijuna kuna.

  • +5
  • +2

Bicikliranje

Izvor: Dražen Breitenfeld / Autor: Dražen Breitenfeld

Zalažući se za povećavanje izdvajanja, Globan ističe ekonomske koristi ulaganja u sport i rekreaciju. Pritom se poziva na istraživanje njemačkih sportskih ekonomista o utjecaju proračunskih izdataka za sport i rekreaciju na ishode na tržištu rada.

Oni su podijelili lokalne jedinice u Njemačkoj u tri razreda po razini ulaganja u sport i rekreaciju te analizirali utjecaj visine ulaganja na tržište rada. U prvu skupinu uvrstili su jedinice s niskim ulaganjima (do 20 eura), u drugu one sa srednjim ulaganjima (od 20 do 31 euro), a u treću one s visokim ulaganjima (od 31 do 85 eura).

Državna ulaganja u sport i rekreaciju per capita

Državna ulaganja u sport i rekreaciju per capita

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Došli su do vrlo zanimljivih rezultata. Pokazalo se da pomicanje gradova i općina iz nižeg u viši razred donosi vrlo opipljiva poboljšanja: veći neto dohodak kućanstva za 190 eura mjesečno (7 posto prosječnog dohotka u Njemačkoj), veće neto plaće od 90 do 160 eura mjesečno, više odrađenih radnih sati tjedno te veću vjerojatnost za zapošljavanje.

'Ulaganjem u sportsku infrastrukturu raste i participacija stanovništva svih generacija u sportskim aktivnostima, a to izravno poboljšava zdravlje populacije, fizički izgled, kvalitetu ljudskog kapitala i tzv. meke vještine važne na radnom mjestu – samodisciplinu, izdržljivost, nošenje sa stresom i timski rad. Svi ovi faktori važni su čimbenici koji dokazano povećavaju produktivnost radnika na radnom mjestu, a veća produktivnost znači i veće plaće', zaključuje Globan.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!