ZEMLJA (NE)ZNANJA

Navala na fakultete uz gorak okus mature

Pula sveučilište prazna učionica

Pula sveučilište prazna učionica

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Marušić

Unatoč višegodišnjim pripremama za presudan zaokret u načinu upisivanja na fakultete, bliži onome u europskim zemljama, način kojem načelno većina profesora i učenika nema ništa temeljno prigovoriti, ipak ostaje dojam da u sustav treba uvesti još dosta reda

U srijedu rano ujutro započele su prve potvrde namjere upisa na fakultete. Gleda li se broj prijavljenih u odnosu na kvote upisa, najveće gužve bit će za studij antropologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na

koji se već prijavilo oko 1.300 kandidata, dok mjesta ima za samo 20.

No, gledaju li se fakulteti koji su većini studenata bili prvi od mogućih deset izbora, onda su, kao i dosad, najpopularniji Pravni, Ekonomski i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. U samom vrhu su i građevinarstvo te promet, kojem je nakon skandala s kupovanjem ispita rejting ipak donekle pao.

Od jučer pa do 20. srpnja 2010. kandidati imaju mogućnost potvrditi namjeru upisa za bilo koji studijski program na kojemu su ostvarili pravo upisa, tj. našli se unutar upisne kvote, za što na raspolaganju imaju 48 sati od trenutka kada se njihovo ime pojavi na nekoj rang-listi.

Oko 6.000 budućih studenata potvrdilo je jučer namjeru upisa na studijske programe.

Uz maturu neki fakulteti tražili i prijemni

Sva sveučilišta u Hrvatskoj ove su godine prihvatila državnu maturu kao preduvjet za upis na fakultete. Ipak, neki su fakulteti proveli i dodatne prijemne, svojevrsnu provjeru specifičnih znanja, koju su naplaćivali unatoč činjenici da je bivši ministar znanosti Dragan Primorac, kada je uvodio državnu maturu, obećao da će cijeli proces biti potpuno besplatan.

Usto, sada je već jasno da će se naplaćivati i upisi na fakultete. Na Pravnom fakultetu upis će tako stajati 300 kuna.

Gorak okus eksperimenta s novim sustavom

Unatoč višegodišnjim pripremama za ovaj presudan zaokret u načinu upisivanja na fakultete, koji je bliži onome u zapadnim zemljama i kojem načelno većina profesora i učenika nema ništa temeljno prigovoriti, ipak ostaje dojam da u sustav treba uvesti još dosta reda.

Jedan od problema koji se često spominju svakako su i katalozi znanja za državnu maturu koje mnogi učenici i profesori doživljavaju kao zastarjele – utemeljene više na ocjenjivanju poznavanja činjenica umjesto na kreativnosti.

Tako su, primjerice, pitanja na međunarodnom programu tzv. Interational Baccalaureate, na kojem rade i međunarodni timovi stručnjaka, a koji slovi kao jedan od vrhunskih svjetskih programa, sličnija pitanjima na državnim maturama u obrazovnim sustavima zapadnih zemalja. Naši profesori koji rade na međunarodnom programu, primjerice profesor Emil Gaal, koji radi na takvom programu u zagrebačkom MIOC-u, ističu da se i na kongresima u inozemstvu često govori o tome da su sada informacije svuda dostupne te da učenici više moraju učiti prepoznavati i koristiti prave informacije te zaključivati na temelju njih nego ih biflati napamet.

Jedan dobar primjer za to je usporedba pitanja iz biologije u međunarodnom i hrvatskom programu.

Neka karakteristična pitanja iz državne mature:

U jednoj su biološkoj zbirci sadržani ovi organizmi: spirogira, jadranski bračić, padina, obična bobičarka, klamidomonas, kaulerpa i cistozira.

Kojoj skupini pripadaju gore navedeni organizmi?

Od gore navedenih organizama odaberite tri koji žive u moru.

Koji su od navedenih organizama jednostanični?

Neka karakteristična pitanja iz međunarodnog programa:

Objasnite kako su resice crijeva prilagođene apsorpciji.

Objasnite moguće zdravstvene posljedice konzumacije hrane bogate masnoćama.

Opišite kretanje energije i hranjivih sastojaka u eko-sustavu.

Na ovaj problem usmjerenosti testa na faktografsko, a ne problemsko i analitičko znanje profesori već duže ukazuju, a članovi Hrvatskog sociološkog društva u travnju su se na raspravi u Zadru čak ogradili od sadržaja testa iz sociologije i pozvali na promjenu postojećeg pristupa, kataloga znanja i nastavnog programa.

Slični komentari profesora mogli su se čuti u brojnim medijima prije i nakon održavanja mature. Tako je, primjerice, povjesničar prof. dr. Neven Budak rekao da su odgovori na pitanja na koja su na ispitu iz povijesti na državnoj maturi trebali odgovoriti učenici mogla poslužiti da se prijave za kviz 'Milijunaš', ali ne i da studiraju.

'Primjerice, u dijelu ispita iz povijesti koji se odnosi na Prvi svjetski rat ispituje se samo znaju li maturanti koja je zemlja prva izašla iz Prvog svjetskog rata. Pitam se je li to najvažnije ili je važnije da oni koji kandidiraju za upis na studij znaju uzroke i posljedice Prvoga svjetskog rata', komentirao je tada prof. Budak za portal Edukacija.hr.

Čemu služe ocjene tijekom školovanja?

Drugi problem je vrednovanje ocjena tijekom školovanja. Naime, mnogi profesori smatraju da bi, bez obzira na rezultate ostvarene na državnoj maturi, ocjene prikupljene tijekom školovanja trebale imati veću težinu u procesu upisivanja na fakultete iz više razloga.

'Učenik na državnoj maturi može podbaciti zbog velike treme, zato što nije najboljeg zdravlja ili jednostavno zato što mu je loš dan', ističe profesor Emil Gaal.

Jednako tako učenik se može snaći i ostvariti rezultate koji nisu prava slika njegovih stvarnih sposobnosti, zalaganja i znanja koje profesori mogu temeljitije pratiti kroz više godina školovanja. 'Uravnoteženijom evaluacijom smanjio bi se i psihološki pritisak na djecu pred maturu jer bi znala da i ocjena u razredu vrijedi nešto. Konačno, značaj kontinuiranog rada tijekom školovanja ne bi izgubio na vrijednosti', objašnjava Gaal.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi