Sastanak na vrhu NATO-a koji će se odvijati idući vikend u Lisabonu predviđa donošenje plana za postupno povlačenje iz Afganistana, operaciju koja bi trebala biti dogotovljena do kraja 2014. Barem tako želi afganistanski predsjednik Hamid Karzai, a kako bi Afganistanci preuzeli odgovornost za sigurnost zemlje
Saveznici imaju pred sobom vrlo zahtjevnu misiju povlačenja koja bi trebala započeti u srpnju 2011. Povlačenje ne znači i potpuno napuštanje borbenih zadataka jer će 50.000 od sadašnjih 150.000 vojnika raspoređenih u Afganistanu nastaviti s potporom lokalnim vlastima nakon 2014.
NATO priprema i poseban dugoročni savez s Afganistanom. 'Afganistanci su već dobrano pokazali zrelost u borbenim situacijama i smatramo da će im trebati od prilike četiri godine da u potpunosti preuzmu odgovornost za stanje, ali mi ćemo tamo ostati koliko god to bude potrebno', kazao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen
Tranziciju će u subotu dogovoriti svi šefovi država i vlada članica NATO-a, plus još desetak drugih zemalja koji su članovi ISAF-a i Japan koji financijski pomaže misiju NATO-a. To je strategija koju zagovara američki predsjednik Barack Obama, a koju je već u Iraku uspješno primjenio general David Petraeus koji sada zapovijeda savezničkim snagama u Afganistanu.
Petraeus u svom uredu ima kartu Afganistana koja ima dijelove obojane u zeleno (one krajeve koje će se moći predati Afganistancima iduće godine), druge u žuto (gdje će NATO-ove snage još neko vrijeme ratovati) i one označene crvenom bojom, gdje su talibani i Al Kaida još izuzetno aktivni i jaki (jug i istok Afganistana), a gdje se ne zna do kada će trajati borbene aktivnosti.
Posebna će zadaća biti opremanje afganistanske policije i vojske. Danas ta zemlja ima 265.000 domaćih ljudi pod oružjem, što, prema planovima NATO-a, treba povećati na 350.000 do kraja 2013. Vodstvo ISAF-a smatra stoga da će trebati još oko 2.000 vojnih instruktora. Zemlje poput Nizozemske ili Kanade, koje su najavile skoro povlačenje, ostavit će instruktore na terenu.
NATO sasvim sigurno ne želi da se Afganistanu opet dogodi građanski rat i nova pobjeda talibana kao što se zbilo 1989. nakon povlačenja sovjetskih (poraženih) trupa.
Situacija na terenu nije nimalo laka za NATO, što priznaje Rasmussen i što je dao do znanja general Petraeus koji je za The Washington Post kritizirao oštrinu predsjednika Karzaija koji se pak žestoko obrusio na američke snage i na česta krvoprolića koja te snage izazivaju noćnim zračnim napadima, što je još jači motiv mnogima da se priključe talibanima.
