NATO je spreman učiniti sve što može za Ukrajinu, ali ne i za otvoreni rat s Rusijom

“Odlučni smo učiniti sve što možemo da podržimo Ukrajinu. Ali, imamo odgovornost kako rat ne bi eskalirao izvan Ukrajine i postao sukob između NATO-a i Ukrajine. Nećemo slati vojnike u Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sutrašnjeg samita 30 država članica NATO-a, na kojem će se razgovarati o pomoći Ukrajini nakon ruske invazije.

Stoltenberg je rekao da će saveznici na samitu odlučiti o dodatnoj potpori Ukrajini, uključujući i opremu za zaštitu od kibernetičkih, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.

Također je rekao kako očekuje da će NATO osigurati primjerenu potporu svojim partnerima koji mogu biti pod pritiskom Rusije, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Gruziju.

“Radeći zajedno s Europskom unijom, moramo im pomoći da sačuvaju svoju suverenost i pravo da donose svoje neovisne odluke”, rekao je Stoltenberg.

Najavio je i jačanje snaga NATO-a na istočnom krilu i slanje četiriju novih borbenih skupina u Bugarsku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku.

To znači da će NATO u svojim istočnim članicama imati ukupno osam borbenih skupina jer su od ranije četiri borbene skupine raspoređene u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj.

Stoltenberg je izrazio zabrinutost zbog kineske političke potpore Rusiji.

“Kina je dala Rusiji političku potporu, između ostaloga, i kroz širenje očitih laži i dezinformacija. Saveznici su također zabrinuti da bi Kina mogla dati i materijalnu potporu ruskoj invaziji”, rekao je Stoltenberg pozivajući Peking da se kao stalni član Vijeća sigurnosti ponaša odgovorno.

Također je prozvao Bjelorusiju, koja je sudionik agresije, jer je omogućila Rusiji da se njezina teritorija napada Ukrajinu.

Stoltenberg je zaključio da će članice trebati udvostručiti napore za jačanje obrane.

“Odluke koje ćemo sutra donijeti imat će dalekosežne implikacije. Masovno jačanje naše sigurnosti tražit će velika ulaganja u obranu, tako da očekujem da će se saveznici složiti da udvostruče svoje napore i investiraju više. Postoji novi osjećaj hitnosti jer se mir ne može uzeti zdravo za gotovo”, zaključio je Stoltenberg.

Glavni tajnik je rekao da je NATO u ukrajinskoj krizi djelovao brzo i jedinstveno na zaštiti savezničkih država, podsjetivši da su stotine tisuća savezničkih vojnika u povišenom stupnju pripravnost, da se sto tisuća američkih vojnika nalazi u Europi, a 40 tisuća vojnika je pod izravnim zapovjedništvom NATO-a, raspoređenih uglavnom na istočnom krilu.

Rekao je da je NATO od 2014. od ruske aneksije Krima, pomagao ukrajinskim oružanim snagama u osposobljavanju i jačanju njihovih kapaciteta. “Ono što su naučili kroz te treninge sada s velikom hrabrošću prakticiraju na bojištu”, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da proteklih mjeseci ubrzana dostava vojne pomoći, protutenkovskih i protuzračnih sustava, dronova, goriva i streljiva.

“Sutra očekujem da će saveznici odlučiti pružiti dodatnu pomoć”, rekao je glavni tajnik NATO-a.