Admiral Pierre Vandier, vrhovni zapovjednik NATO-ovih snaga za transformaciju i modernizaciju, otkrio je da savez gradi nešto poput svojevrsnog “Walmarta” - mjesta gdje će članice moći nabavljati sustave za neutralizaciju dronova, objavio je Business Insider.

Jedno od rješenja koje se trenutno testira jest novi dron-presretač. Njegova je cijena približno jednaka vrijednosti ruskog drona koji presreće, a daleko je jeftiniji od rakete ispaljene iz borbenog zrakoplova.

“Moramo pronaći način kako odgovoriti masovnim rješenjem na masovnu prijetnju,” rekao je Vandier. “Radimo na tome, a cilj koji sam postavio svom timu jest razvoj isplativog sustava koji će neutralizirati opasnost.”

Ruski dronovi provociraju u NATO-ovom zračnom prostoru

Njegovi komentari uslijedili su samo nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi povrijedili poljski zračni prostor tijekom masovnih napada na Ukrajinu. Tada su nizozemski lovci F-35 srušili nekoliko dronova, vjerojatno koristeći rakete zrak–zrak vrijedne stotine tisuća dolara - višestruko skuplje od samih ciljeva.

Incident s početka rujna, oštro osuđen diljem Europe, odmah je otvorio pitanja o NATO-ovoj protuzračnoj obrani i isplativosti upotrebe skupih raketa i zrakoplova za uništavanje dronova koji vrijede tek nekoliko desetaka tisuća dolara.

To je problem s kojim se Ukrajina suočava svake noći. Njezini vojnici štite gradove od rojeva koji se broje u desecima, pa i stotinama ruskih dronova. U tim se obranama koriste mitraljezi montirani na vozila, helikopteri, samohodni protuzračni topovi i razna druga sredstva kako bi prijetnje bile uklonjene s neba.

Industrijska prijetnja

Vandier je rusku prijetnju opisao kao “industrijsku”. Prema zapadnim obavještajnim službama, Rusija mjesečno proizvodi oko 4000 dronova, a uskoro bi mogla proširiti svoje napade s nekoliko stotina na čak nekoliko tisuća dronova svake noći.

Nekoliko europskih dužnosnika smatra da je upad dronova u poljski zračni prostor zapravo bio test - ispitivanje otpornosti NATO-ove protuzračne obrane. No postojeća mreža Saveza uglavnom je usmjerena na obranu od složenih i skupih prijetnji, poput borbenih aviona ili raketa, a ne od relativno jeftinih dronova.

Nekoliko dana nakon tog incidenta, saveznici, među kojima su Danska, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, obvezali su se poslati dodatne borbene zrakoplove i ratne brodove u novu misiju zaštite istočnog krila NATO-a.

Gotovo odmah po pokretanju misije Eastern Sentry, NATO-ovi lovci poletjeli su u presretanje ruskog drona koji je ušao u rumunjski zračni prostor. No nisu ga oborili; dron se sam vratio prema Ukrajini.

“Korištenje projektila vrijednog milijun dolara opravdano je ako se obara avion vrijedan 80 milijuna,” objasnio je Vandier. “Ali kada se suočavate s masovnim valovima dronova, situacija postaje mnogo složenija - baš kao što je slučaj u Ukrajini.”

NATO je već testirao sustave za neutralizaciju prijetnji

NATO je već testirao sustave za neutralizaciju prijetnji poput ruskog Geran-2, tzv. “jednosmjernog streljiva” koje je jeftino i lako se masovno proizvodi, a često se koristi u napadima na Ukrajinu. Upadi dronova u NATO-ov zračni prostor prošlog mjeseca dali su tim naporima novu hitnost.

Jedna od opcija koja se razmatra jesu autonomni dronovi-presretači s eksplozivnim bojnim glavama, koji bi lovili i udarali neprijateljske letjelice. Cijena jednog presretača trebala bi biti usporediva s cijenom mete - između 20.000 i 40.000 dolara – a učinkovitost jedan prema jedan (jedan presretač za jedan cilj).

Vandier naglašava da ih treba proizvoditi brzo i u velikim količinama. No, prije toga, tehnologija mora proći još jedan krug testiranja krajem ovog mjeseca, nakon čega će biti predstavljena članicama Saveza. Tada će odluku donositi same države – hoće li kupovati sustave i u kojoj količini.

Brzina je presudna

“Brzina je presudna,” rekao je Vandier. “Zemlje NATO-a trebaju nešto što se može staviti na tržište u roku od nekoliko tjedana ili mjeseci, a ne tek nakon godina ili desetljeća.”

Ali razvoj nije jednokratan proces. “Dronovi i softver mijenjaju se u roku od nekoliko tjedana,” dodao je. “To znači da ne postoji čarobni štapić koji će funkcionirati deset godina. Morate stalno ažurirati. Neprijatelj se također stalno prilagođava.”

Dronovi-presretači nisu jedino rješenje. NATO paralelno testira radare koji mogu predvidjeti putanju dronova i tzv. “zid” malih dronova koji bi služio kao posljednja linija obrane. Razmatraju se i sustavi usmjerene energije – laseri i mikrovalovi visokog intenziteta.

NATO sastavlja 'katalog rješenja'

Iako NATO-ove vojske već raspolažu određenim sposobnostima za borbu protiv dronova - a neke su čak rasporedile sustave u Dansku nakon što je zemlja morala privremeno zatvoriti aerodrome zbog njihovih viđenja - Savez upozorava da su potrebna nova, snažnija rješenja.

Nakon ruskog upada u Poljsku, NATO je proširio potragu i počeo sastavljati “katalog rješenja” iz kojeg bi države članice mogle birati i nabavljati ono što im je potrebno.

“Gradimo neku vrstu c-UAS Walmarta,” rekao je Vandier, koristeći termin za protudronske sustave. “S obzirom na brzinu kojom se prijetnje razvijaju, što više rješenja imate, to ste otporniji. Jer ono što je učinkovito danas, sutra može biti zastarjelo.”