Sjedinjene Američke Države i Izrael izvorno su planirali napad na Iran tjedan dana ranije, no početni udar odgođen je zbog operativnih i obavještajnih razloga, potvrdili su visoki američki i izraelski dužnosnici
Prema njihovim navodima, nakon drugog kruga američko-iranskih razgovora 17. veljače, koji nije donio značajan napredak, vojni planeri dviju zemalja pripremali su udare za 21. veljače. No odobrenje za napad tada nije dano. Kao jedan od razloga navodi se loše vrijeme u regiji, dok je izraelski izvor istaknuo i potrebu za boljom koordinacijom s izraelskim obrambenim snagama, navodi Axios.
Odgoda je predsjedniku Donaldu Trumpu ostavila dodatni tjedan za odluku između diplomacije i vojne opcije, dvije strategije koje su se paralelno razmatrale gotovo dva mjeseca. Time je završna runda nuklearnih pregovora u Ženevi dobila dodatnu težinu, pružajući Iranu još jednu priliku za dogovor.
Prema izraelskim izvorima, početni udar bio je usmjeren na iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija i njegove sinove te na više okupljanja visokih dužnosnika, uključujući redoviti subotnji sastanak. U tjednu odgode rasla je zabrinutost da bi se Hamnei mogao skloniti u podzemno sklonište. Jedan izraelski obavještajni dužnosnik naveo je da se željelo poslati signal kako napad nije neposredan, kako bi se ciljevi zadržali na nadzemnim lokacijama.
Tumačenja o svrsi ženevskih pregovora razlikuju se. Dio izraelskih dužnosnika smatra da su razgovori omogućili dobivanje na vremenu do novog datuma napada, dok drugi tvrde da su pregovori bili ozbiljni i da je postojala mogućnost nove odgode u slučaju stvarnog napretka.
Otkriveno što je SAD ponudio Iranu
Američki dužnosnici odbacuju tvrdnje da su pregovori bili samo paravan. Nakon završetka jutarnjeg dijela sastanka u četvrtak, američki izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff predstavili su konačni prijedlog. On je uključivao zahtjev za desetogodišnji moratorij na iransko obogaćivanje urana, nakon čega bi bila dopuštena simbolična razina obogaćivanja. SAD su ponudile i besplatnu isporuku nuklearnog goriva za civilne potrebe Irana.
Prema američkim izvorima, iranskoj strani jasno je poručeno da će u slučaju odbijanja ponude uslijediti vojna akcija. Teheran je prijedlog odbio, nakon čega su, kako navode američki dužnosnici, pokrenute vojne operacije.
'Postojao je usklađen napor za pregovore u dobroj vjeri, uključujući i u Ženevi. No nije bilo rezultata. Predsjednik je potom odlučio pokrenuti napad', rekao je jedan američki dužnosnik, dodajući da je Iran mogao izbjeći sukob da je prihvatio ponudu.