Prema djelomičnim rezultatima izraelskog Središnjeg izbornog povjerenstva, Netanyahuov politički blok nakon obrade 41,9 posto glasačkih kutija ima 57 mandata, a oporba predvođena Gadijem Eisenkotom 47. Preostalih 16 mjesta pripada Zajedničkoj listi i stranci Ra'am, koje predstavljaju pretežno arapske birače.

Za parlamentarnu većinu u Knessetu potrebno je najmanje 61 od ukupno 120 mandata, pa Netanyahu zasad nema dovoljno zastupnika za samostalno formiranje vlade. Rezultati su i dalje djelomični, a naknadno će se brojiti i glasovi iz posebnih omotnica, uključujući glasove pripadnika vojske.

Birališta su zatvorena u utorak u 22 sata po lokalnom vremenu, uz mogućnost da glasaju i građani koji su se do tada zatekli u redovima. Prema podacima izraelskog Središnjeg izbornog povjerenstva, izlaznost je do zatvaranja birališta dosegnula 77,7 posto, što je najviše u istom dijelu izbornog dana od 1999. godine.

Riječ je o prvim parlamentarnim izborima u Izraelu nakon Hamasovih napada 7. listopada 2023. godine, a izborna kampanja uvelike se pretvorila u političko odmjeravanje snaga između dugogodišnjeg premijera Netanyahua i njegovih protivnika.

Prve ankete pokazale prednost oporbe

Prve izlazne ankete izraelskih televizija, prenosi Sky News, upućivale su na blagu prednost oporbenog bloka predvođenog Gadijem Eisenkotom, čelnikom stranke Yashar.

Prema početnoj projekciji televizije Channel 12, Netanyahuov Likud trebao je osvojiti 24 zastupnička mjesta, a Eisenkotov Yashar 22. Međutim, oporbenom bloku predviđala su se ukupno 52 mandata, nasuprot 50 mandata Netanyahuovih saveznika.

Budući da izraelski parlament, Knesset, ima 120 zastupničkih mjesta, za većinu je potrebno najmanje 61. Nijedna strana nije bila ni blizu samostalnog formiranja vlade.

Eisenkot: 'Ispisali smo povijest'

Nakon objave prvih izlaznih anketa, u kojima je oporbeni blok predvođen Gadijem Eisenkotom, čelnikom stranke Yashar, imao blagu prednost, Eisenkot se obratio pristašama u izbornom stožeru u Tel Avivu. Poručio je da su građani glasali za političke promjene. 'Ispisali smo povijest', izjavio je, ocijenivši da su izbori pokazali gubitak povjerenja u Netanyahuovu vladu.

'Izraelska javnost glasala je protiv Netanyahuova ostanka na mjestu izraelskog premijera... Dostojan vođa prihvatio bi nepovjerenje naroda i danas objavio povlačenje iz politike', rekao je Eisenkot ranije pred pristašama u Tel Avivu.

Naglasio je, međutim, da treba pričekati konačne rezultate te upozorio da bi raspisivanje novih izbora, ako nijedna strana ne uspije sastaviti vladu, bilo pogrešno. Eisenkot je poručio da namjerava predstavljati sve Izraelce i promijeniti državne prioritete. Izravno se obratio i aktualnom premijeru i pozvao ga da ne koristi izraelsku sigurnost za vlastite političke ciljeve. 'Odavde krećemo u novo poglavlje povijesti našeg naroda. Mnogo bolje poglavlje', rekao je.

Kako je izborna noć odmicala, televizije su ažurirale izlazne ankete, a početna prednost oporbe se istopila.

Netanyahu: 'Moramo formirati snažnu desnu vladu'

Nakon promjene projekcija svojim se pristašama u sjedištu Likuda u Jeruzalemu obratio i Benjamin Netanyahu. Istaknuo je da je Likud najveća pojedinačna stranka u Izraelu te kritizirao medije koji su prije izbora predviđali njezin loš rezultat.

Ustvrdio je da desni blok ima odlučujuću većinu i pozvao na formiranje nove vlade. 'Moramo formirati snažnu, nacionalnu, desnu vladu', poručio je Netanyahu.

Arapska stranka mogla bi imati važnu ulogu

U pregovorima o sastavljanju buduće vlade važnu bi ulogu mogle imati stranke koje nisu dio dvaju glavnih političkih blokova. Prema prvim procjenama, stranka Raam (Ujedinjena arapska lista) koju predvodi Mansour Abbas trebala bi osvojiti sedam mandata, dok bi Ujedinjena lista mogla dobiti 10 ili 11 mandata.

Čelnik stranke Raam Mansour Abbas izjavio je za izraelsku televiziju Channel 12 da su predstavnici oba političkih tabora kontaktirali s njegovom strankom radi mogućeg dogovora o formiranju vlade. 'Sa svima razgovaramo, ne samo s blokom promjena', poručio je Abbas.

Premda je signalizirao da je otvoren za razgovore s Eisenkotom, priznao je da trenutačno nema dovoljno mandata za sastavljanje vlade. Prema prvim procjenama, stranka Raam (Ujedinjena arapska lista) koju predvodi Mansour Abbas trebala bi osvojiti sedam mandata, dok bi Ujedinjena lista mogla dobiti 10 ili 11 mandata.

Na suradnju s drugim strankama pozvao je i Yair Golan, čelnik Demokrata, koji pripadaju oporbenom bloku. Poručio je da je njegova stranka spremna razgovarati s partnerima kako bi se postigao dogovor o novoj vlasti.

Konačni rezultati mogli bi biti poznati tek za nekoliko dana, a izraelski fragmentirani politički sustav manjim strankama daje mogućnost da postanu ključni akteri u koalicijskim pregovorima, koji su nakon prethodnih izbora trajali tjednima ili mjesecima. Ako nijedan blok ne uspije sastaviti vladu, mogli bi se održati novi izbori, čemu se Eisenkot protivi. 'Bila bi greška ponovno ići na izbore nakon izbora s ovako visokom izlaznošću', rekao je.

Utorak je bio prvi izborni dan od napada Hamasa 7. listopada 2023. i ratova koji su nakon toga uslijedili u Gazi, Libanonu i Iranu.

Yohanan Plesner, predsjednik Izraelskog instituta za demokraciju, ocijenio je izlazne ankete velikim porazom Netanyahuove koalicije, ali je upozorio da Eisenkot nije izašao kao jasan pobjednik te da bi se mnogo toga moglo promijeniti tijekom prebrojavanja glasova.

Čelnik oporbe Yair Lapid poručio je u priopćenju: 'Ne dopustite da vas itko zbuni: Netanyahuov blok doživio je težak poraz. Riječ je o potpunom slomu, a javnost im je poručila da odu kući.'

Netanyahu ponovno prijeti Iranu

Ovi prvi parlamentarni izbori od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. obilježeni su izlaznošću kakva nije zabilježena desetljećima, što pokazuje koliko mnogi Izraelci smatraju da je ovaj izborni ishod presudan. Deseci tisuća Izraelaca koji žive u inozemstvu vratili su se u zemlju samo kako bi glasali,

Izbori se održavaju u ozračju sve snažnijih međunarodnih kritika zbog načina na koji se vodi rat u Gazi, kao i nasilja i širenja izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, pod najdesnijom vladom u povijesti Izraela. Rezultati će se pozorno pratiti diljem svijeta, dok Netanyahu ponovno upućuje sve oštrije prijetnje Iranu, riskirajući produbljivanje sukoba čije se posljedice osjećaju daleko izvan Bliskog istoka.

U situaciji političkog zastoja, jedan od ključnih čimbenika za postizanje većine mogla bi biti izraelska arapska manjina, koja čini gotovo 20 posto stanovništva i tvrdi da se suočava s diskriminacijom kakvu dosad nije doživjela. Netanyahu je upravo na tu manjinu usmjerio svoje napade, optuživši u utorak stranku Raam da pokušava 'ukrasti izbore', nakon što su uhićena trojica muškaraca kod kojih su pronađene omotnice pune gotovine.

Izborna tijela opisala su slučaj kao 'izolirani incident', a Eisenkot je optužio Netanyahua da 'priprema teren' za moguće osporavanje rezultata. Čelnik stranke Raam, Mansour Abbas, osudio je premijerove 'laži', ustvrdivši da njima pokušava mobilizirati desno biračko tijelo.