Najlakše je predvidjeti kako će govor završiti. 'Živjela Europa', rečenica je kojom je Ursula von der Leyen zaključila sve svoje govore o stanju Unije i velika obraćanja Europskom parlamentu uz značajnu iznimku: talijansko 'Viva l’Europa', koje je odabrala za govor 2021. godine, održan usred pandemije covida.

Najbolje čuvana tajna

Pravo je pitanje što će reći prije nego što dođe do tog poznatog završetka. Govor o stanju Unije jedna je od najbolje čuvanih tajni u Bruxellesu, a njegova konačna verzija može se mijenjati sve do posljednjeg trenutka.

'Samo dvije osobe imaju ga u džepu: Von der Leyen i njezin šef kabineta Bjoern Seibert', rekao je za Euronews jedan od dužnosnika EU-a.

Na temelju razgovora s europskim službenicima, diplomatima i zastupnicima u Europskom parlamentu, Euronews je izdvojio ključna pitanja za koja se očekuje da će se naći u obraćanju predsjednice Europske komisije Europskom parlamentu u srijedu.

Prošle godine glavne najave Von der Leyen bile su izgradnja 'zida dronova' i sankcioniranje izraelskih ekstremističkih ministara, a nisu se ostvarile jer su ih države članice EU-a ublažile ili odgodile.

Ovogodišnja glavna najava mogla bi se pokazati jednako kontroverznom.

Zabrana korištenja društvenih mreža maloljetnicima

Očekuje se da će predsjednica Komisije najaviti prijedlog zabrane korištenja društvenih mreža maloljetnicima na razini cijelog EU-a, što se već dugo priprema i trebalo bi se velikim dijelom temeljiti na preporukama skupine stručnjaka objavljenima u srpnju.

Komisija je najavila da će u četvrtak predstaviti prijedlog pod nazivom EU Kids Act, a on će vjerojatno uključivati tu zabranu.

Ostaje vidjeti koliko će daleko Von der Leyen ići u nastojanju da se minimalna dob ujednači u cijeloj Europi te koju će dob predložiti.

Pitanje je posebno osjetljivo jer zadire u područje nacionalnih ovlasti koje države članice ljubomorno čuvaju, a moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju kada je riječ o štetnim internetskim uslugama. Zemlje poput Nizozemske i Španjolske već traže da se sličan pristup primijeni i na videoigre i AI suputnike.

Ukrajina će vjerojatno zauzeti visoko mjesto na dnevnom redu jer se Kijev suočava s golemim proračunskim manjkom, a rasprava o korištenju zamrznute ruske imovine ponovno dolazi u prvi plan.

Od Komisije je zatraženo da pronađe kreativna rješenja kojima bi se Belgija, u kojoj je sjedište Eurocleara, institucije koja drži najveći dio pogođene ruske imovine, zaštitila od mogućih sudskih postupaka. Ako su takva rješenja spremna, govor o stanju Unije dobra je prilika da ih se predstavi.

Kao i u prethodnim govorima, očekuje se da će Von der Leyen ponovno snažno potvrditi potporu EU-a Ukrajini te dovesti nekoga iz Ukrajine u Europski parlament kako bi obvezama prema ratom pogođenoj zemlji dala ljudsko lice.

Hrabra Oleksandra Paskal

Ove godine to će vjerojatno biti mlada ukrajinska sportašica Oleksandra Paskal, desetogodišnja ritmička gimnastičarka koja je izgubila lijevu nogu u ruskom raketnom napadu 2022. godine na selo Zatoka uz Crno more. Nakon što je dobila protezu i prošla rehabilitaciju, vratila se natjecateljskoj gimnastici te danas s odličnim rezultatima nastupa s gimnastičarkama bez invaliditeta.

Von der Leyen mogla bi najaviti i novi paket sankcija protiv Rusije, iako je državama članicama sve teže postići dogovor o novim gospodarskim sektorima koje bi trebalo obuhvatiti njima.

Nedavni pokušaj napada dronom na zračnu luku u Leipzigu, u što je bio uključen jedan od osumnjičenika koji je ušao u šengenski prostor s turističkom vizom, a nju mu je izdala Italija, ponovno je pokrenuo raspravu o ograničavanju izdavanja viza ruskim turistima i zabrani ulaska bivšim borcima u EU.

Predsjednica Komisije mogla bi pokušati iskoristiti 'lajpciški trenutak' kako bi pogurala tu zabranu, kojoj se trenutačno protive Francuska i Italija.

Nove mjere za suzbijanje nezakonitih migracija vrlo će se vjerojatno također naći u govoru Von der Leyen nakon velikog priljeva migranata u Ceutu prošlog srpnja, što je izazvalo zabrinutost među vladama država članica EU-a i čak dovelo šengenski prostor slobodnog kretanja pod pritisak.

Na stolu su tri glavne mogućnosti, a one se međusobno ne isključuju.

Najradikalnija bi bila privremena suspenzija pravila o azilu u slučajevima iznenadnog dolaska velikog broja ljudi. Neke države članice, poput Poljske i Grčke, posljednjih godina usvojile su slične mjere, a druge zemlje EU-a, među kojima su Italija, Danska i Švedska, zagovaraju ograničavanje prava na azil.

Očekuje se i jačanje Frontexa te bi opsežna reforma mandata europske agencije za zaštitu granica trebala biti predstavljena do kraja godine. Von der Leyen, koja je prije dvije godine obećala utrostručiti broj zaposlenih u Frontexu, mogla bi najaviti veću ulogu agencije u deportaciji nezakonitih migranata, uz proširenje ovlasti za praćenje migracijskih ruta izvan europskih granica.

Manje očekivana bila bi najava korištenja sredstava EU-a za financiranje kontroverznih 'centara za povratak', tj. za deportaciju u zemlje izvan EU-a u koje bi se mogli slati odbijeni tražitelji azila.

Trenutačno se očekuje da nacionalne vlade u cijelosti financiraju takve centre, a partnerskim zemljama mogu ponuditi i dodatna sredstva, gospodarsku suradnju ili druge poticaje. Međutim ne može se isključiti europsko rješenje kojim bi se dio troškova pokrivao iz sredstava EU-a jer većina država članica podržava taj model.