Nakon krize u Ceuti Europska komisija ima u planu postrožiti migrantsku politiku. Kako piše Euronews, velike promjene trebale bi biti usvojene u narednim mjesecima, a moguće je da će ih predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najaviti u svom ovotjednom govoru o stanju Unije
Premda EU tvrdi da pada broj neregularnih prelazaka granica i zahtjeva za azil od 2023. godine, tri su mogućnosti na stolu kako bi se ojačale vanjske granice, navodi Euronews, pozivajući se na nekoliko dužnosnika EU-a, diplomata i zastupnika u Europskom parlamentu.
vezane vijesti
'Slike kojima smo ovog ljeta svjedočili previše su uznemirujuće za Europljane', rekao je jedan dužnosnik EU-a. 'Nešto veliko u vezi s migracijama sigurno mora biti najavljeno', rekao je on. 'Ova se ideja razmatra i predstavljala bi značajnu promjenu', rekao je drugi dužnosnik EU-a za Euronews.
Prema sadašnjim pravilima, svaki strani državljanin koji se nalazi u nekoj zemlji EU-a ima pravo podnijeti zahtjev za azil, neovisno o tome na koji je način ušao u Europu. Svaki se zahtjev mora pojedinačno razmotriti. Promjenu guraju neke države članice koje su posljednjih godina već uvele slične mjere.
Grčka je u srpnju prošle godine na tri mjeseca obustavila obradu zahtjeva za azil migranata koji su morskim putem stigli iz Libije, dok Poljska od ožujka 2025. ima sličnu zabranu za migrante koji prelaze granicu iz Bjelorusije. To bi bio još jedan korak u pooštravanju prava na azil, nakon što su prošlog lipnja stupila na snagu nova pravila koja su ubrzala postupak azila kroz tzv. granični postupak za osobe koje dolaze iz zemalja koje se smatraju sigurnima.
Povećati ovlasti Frontexa?
Pritom je stara želja Europske komisije povećati ovlasti i broj zaposlenih u agenciji Frontex. Frontex bi također trebao dobiti 12 milijardi eura u okviru sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, što je dvostruko više nego u prethodnom razdoblju.
Von der Leyen je u svom govoru Europskom parlamentu u srpnju 2024., prilikom predstavljanja svoje kandidature za novi mandat, obećala utrostručiti broj zaposlenih u europskoj graničnoj agenciji, čime bi njihov broj dosegnuo 30.000 službenika.
'Promjene bi mogle uključivati sudjelovanje u vraćanju migranata, širu suradnju s trećim zemljama i aktivniju ulogu u nadzoru', rekao je dužnosnik Frontexa za Euronews. Dodao je da se konkretan prijedlog očekuje u listopadu. U ovoj fazi čak ni upravni odbor agencije nije u potpunosti upoznat s planovima Komisije, a direktor Frontexa Hans Leijtens nije dobio informacije o čemu će Ursula von der Leyen govoriti.
„Glavno je pitanje hoće li Frontex moći preuzeti ulogu nacionalnih vlasti u kriznim situacijama poput one u Ceuti', rekao je visoki zastupnik u Europskom parlamentu upoznat s tim pitanjem, izrazivši sumnju da bi to bilo moguće.
Umjesto toga, agenciji bi mogla biti dodijeljena uloga u deportaciji neregularnih migranata u treće zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, što omogućuje novi Uredba o vraćanju (eng. Return Regulation), koji bi trebao biti formalno usvojen na jesen.
Otvaranje centara također na stolu?
Razmatra se i otvaranje centara za deportaciju. Zakonodavstvo državama članicama daje široku autonomiju u definiranju sporazuma s trećim zemljama koje bi trebale ugostiti takozvane centre za povratak
Pet država članica EU-a već vodi napredne pregovore s nekim partnerskim zemljama, čija imena nisu objavljena, s ciljem da deportacije započnu tijekom 2026. godine. Uz to, Euronews navodi da bi EU mogla financirati centre iz zajedničkog proračuna.
Osim potpore većine država članica, sva tri prijedloga imaju i potporu Europske pučke stranke (EPP), što bi moglo olakšati njihovo usvajanje u Europskom parlamentu, piše Euronews.
