EUROPSKI PARLAMENT

Na Rezoluciju o Hrvatskoj 113 amandmana

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 26.10.2011 19:24
  • Objavljeno 26.10.2011 u 18:45
EUROPSKI PARLAMENT

EUROPSKI PARLAMENT

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Zastupnici Europskog parlamenta podnijeli su 113 amandmana na nacrt rezolucije o Hrvatskoj, o kojima će Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta raspravljati i glasovati 17. studenoga

Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda predstavio je Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta 20. listopada nacrt rezolucije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU-u. Riječ je o popratnoj, neobvezujućoj rezoluciji, o kojoj će se glasovati zajedno s rezolucijom kojom će Europski parlament dati pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora, bez čega do potpisivanje ne može ni doći.

Vanjskopolitički odbor će o tome glasovati 17. studenoga i onda ga uputiti na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji će o tome glasovati 30. studenoga ili 1. prosinca. Nakon toga će Vijeće EU-a na sastanku 5. prosinca službeno prihvatiti nacrt Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i tada će biti obavljene sve proceduralne pretpostavke za njegovo potpisivanje.

Većina od 113 amandmana ne utječe bitno na sadržaj Swobodina prijedloga i dobrim dijelom je riječ o jezično dotjerivanu i pojašnjenjima.

Zastupnik njemačkih demokršćana Bernd Posselt
, zajedno s kolegom Othmarom Karasom iz Austrijske pučke stranke, podnio je amandman u kojem traži od 'zemalja članica da na vrijeme završe proces ratifikacije' pristupnog ugovora.

Francuska socijalistkinja Pervenche Beres pozvala je, u ime Odbora za socijalna pitanja i zapošljavanje, zemlje članice da ne uvode privremene ograničenja u zapošljavanju za hrvatske građane.

Tijekom pristupnih pregovora dogovoreno je da zemlje članice mogu uvesti privremeno zabranu zapošljavanja za hrvatske građane na najviše sedam godina. Isto je rješenje dogovoreno i u dva prethodna kruga proširenja. Hrvatska također ima pravo na recipročne mjere i zabraniti zapošljavanje državljanima onih zemalja koje iskoriste to pravo.

Švedski socijaldemokrat Goran Farm podnio je amandman u kojem kaže da je 'sloboda izražavanja zajamčena u hrvatskim zakonima i da se općenito poštuje' te traži da Europski parlament 'potakne hrvatske vlasti da poduzmu daljnje korake kako bi se osigurala medijska neovisnost i profesionalizam'. Također poziva hrvatske vlasti da 'nastavi pokazivati odlučnost kako bi osigurali da medijski sektor djeluje bez političkog upletanja i da osiguraju neovisnost regulatornih tijela'.

Dvojica zastupnika iz talijanske Sjeverne lige Lorenzo Fontana i Fiorello Provera zatražili su od hrvatske Vlade da 'zajamči slobodu vjeroispovijesti i izbjegne napetosti s crkvenim vlastima te traži da crkveno vlasništvo konfiscirano od strane komunističkog režima bude vraćeno legitimnim vlasnicima'. Također pozivaju Hrvatsku da 'poštuje sporazum potpisan s Crkvom'.

Zastupnice stranke Zelenih, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen podnijele su amandman u kojem osuđuje nasilje na gay prideu ovoga ljeta u Splitu.

Od hrvatskih vlasti se traži da provedu cjelovitu istragu i procesuiraju krivce, da naprave strategiju za sprječavanje takvih izgreda ubuduće i da brzo donesu i provedu akcijski plan protiv homofobije.

Zastupnice Brantner i Cornelissen u jednom su amandmanu pozdravili donošenje strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina i odluku o uspostavi četiri specijalizirana suda za ratne zločine. Također izražavaju 'zabrinutost što nekažnjivost ostaje ozbiljan problem s obzirom na 1.100 neriješenih slučajeva ratnih zločina, posebice gdje su žrtve etnički Srbi, a počinitelj pripadnici hrvatskih sigurnosnih snaga'.

One traže od hrvatskih vlasti da osiguraju primjerena financijska sredstva i punu političku potporu pravosuđu kako bi se 'znatno ubrzale istrage prioritetnih ratnih zločina'.

Bugarska demokršćanka Nadežda Neinski pozvala je hrvatsku Vladu da nastavi s reformama 'koje povećavaju transparentnost financiranja političkih stranaka, kao važnog elementa političke odgovornosti'.

Dvoje demokršćanskih zastupnika iz Rumunjske Monica Luisa Macovei i Traian Ungureanu pozivaju Hratsku da pokaže uvjerljive rezultate u 'odabiru i imenovanju sudaca i državnih tužitelja na temelju primjene jednoobraznih, transparentnih, objektivnih kriterija'.

Zanimljivo je da trojica katalonskih zastupnika nastoje iskoristiti rezoluciju o Hrvatskoj kako bi zatražili da i katalonski jezik postane službeni jezikom u EU-u.

Oni u svom amandmanu kažu da Europski parlament 'prima na znanje da s pristupanjem Republike Hrvatske traži promjenu Ugovora kako bi se hrvatski jezik uvrstio kao službeni jezik EU-a i traži od zemalja članica da kao službeni jezik i uvrste i katalonski koji je po broju govornika 13. u Europskoj uniji s više od 10 milijuna govornika'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi