SAMO U SJEVERNOM MORU

Na platformama Totala i Shella u dvije godine 100 nesreća

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 31.03.2012 11:35
  • Objavljeno 31.03.2012 u 11:35
platforma

platforma

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Istjecanje plina iz bušotine Elgin u Sjevernom moru nastavlja se već peti dan, a iz kompanije Total tek sada poručuju kako je utvrđeno mjesto problematičnog puknuća. Uslijed raspada bušotine zapaljivi metan probio se i istječe kroz pukotine

Iznad platforme 240 kilometara udaljene od obalnog grada Aberdeena na sjeveroistoku Škotske do sada je isteklo 23 tone plina, izvještavaju britanski mediji. Stvorio se oblak koji prijeti zapaljenjem dođe li u kontakt s otvorenim požarom koji se proširio na platformi.

Total razmatra dvije varijante zaustavljanja istjecanja - proširenje i bušenje dodatnih bušotina radi slabljenja pritiska na uništenu bušotinu ili blokiranje izlaza bušotine 'teškim blatom', smjesom minerala radi zaustavljanja istjecanja, objavio je Odjel za energiju i klimatske promjene britanske vlade.

'Nadležne službe upozorene su na opasnost zapaljenja plinovitog oblaka zbog požara koji još uvijek gori na platformi oko 100 metara od mjesta istjecanja, do čega može doći promjeni li vjetar smjer ovih dana', poručeno je iz tog vladina odjela.

S Elgina, jedne od sjeveromorskih bušotina najveće francuske naftne kompanije Total, spašeno je svih 238 radnika, a na zahtjev sindikata i s obližnje platforme tvrtke Shell.

'Bojimo se da će doći do katastrofe u slučaju slabljenja vjetrova ili promjene njihova smjera', rekao je Frederic Hauge, predsjednik norveške nevladine organizacije Bellona, u kojoj najviše upozoravaju na mogućnost velike eksplozije.

Britanski list The Guardian prošle godine otkrio je da je na naftnim i plinskim platformama Totala i Shella u Sjevernom moru samo tijekom 2009. i 2010. izbilo stotinu nesreća, potencijalno smrtonosnih po radnike koje na njima rade, poput one na Piper Alpha 1988. kada je smrtno stradalo 167 radnika.

Dvije bušotine s najviše istjecanja plina i nafte u vlasništvu su francuskog Totala i britansko-nizozemskog Shella, piše Guardian na osnovu vladinih evidencija. Najviše nesreća izbilo je na najstarijoj platformi Brent Charlie, osnovanoj 1976. udaljene 180 kilometara sjeveroistočno od škotske obale, slično kao i aktualna Elgin. U dvogodišnjem periodu na Brent Charlieu plin je izmakao kontroli sedam puta, a najgore je bilo lani u travnju kada je iscurilo četiri tone plina. Bilo je slučajeva gašenja proizvodnje po naredbi sigurnosnih inspektora, što je uzrokovalo kritike da je najstarija platforma ujedno i najnesigurnija pogotovo kada je na britanskom sudu 2006. dokazano da je Shell mogao spriječiti smrt dvojice radnika stradalih u jednoj od nesreća.

Druge dvije kompanije koje najčešće uzrokuju nesreće su danski Maersk i kanadski Talisman, koje upravljaju bušotinama na kojima se dogodila po pet nesreća. Neimenovani izvori iz naftnih kompanija Guardianu su rekli da je vladina evidencija o nesrećama samo vrh ledene sante. Šuti se o ostalim nesrećama, jer se radnici boje da će izgubiti posao prijave li ih. Jedan od izvora rekao da je da smanjenjem razine sigurnosti i neprijavljivanjem nesreća kompanije štede novac.
Podatke potkrepljuje i izvještaj Odjela za energiju i klimatske promjene čija evidencija o količinama nafte istečene u okoliš od 1991. do 2009. pokazuje da je ta vrijednost najveća bila 1997. i 2000. godine kada su izbile velike nesreće na Shellovim platformama.

Nakon velikih nesreća slijedi dugogodišnje sudsko dokazivanje krivnje kompanija, poput 12 godina procesa protiv Totala zbog potonuća tankera Erika 1999. 75 kilometara od francuske obale gdje je isteklo 20 tisuća tona nafte u more. Najgore zagađenje mora u francuskoj povijesti, zagađenje 400 kilometara francuske obale, a Total je platio 200 milijuna eura odštete ne priznajući krivicu. Stradalo je 75 tisuća morskih ptica. Nakon toga Europska unija donijela je strože propise naftnoj industriji.

Simulacija curenja plina u Sjevernom moru

Britanske vlasti tvrde da je naftno zakonodavstvo te zemlje najstrože u svijetu, a kompanije da namjeravaju prepoloviti broj nesreća u bliskoj budućnosti, a primjerice u Africi njihov posao uzrokuje deseterostruko veće štete. Program za okoliš Ujedinjenih naroda lani je izvijestio da će za čišćenje posljedica naftnih zagađenja u Nigeriji trebati pedeset godina i preko milijardu dolara tek za početak čišćenja.

Delta Nigera toliko je devastirana da zagađenje uzrokuje zdravstvene, ekološke i ekonomske probleme. Kao najveći eksploatator nafte u Nigeriji Shell je lani priznao krivnju za dvije masovne nesreće u kojima je 2008. isteklo 41 milijuna litara sirove nafte. Zagađeno je područje deset lokalnih zajednica u kojima voda nije sigurna za piće, podzemne vode i tlo na nekim mjestima naftom su zagađeni do dubine od pet metara, bitumenom su uništena mrjestilišta riba i tako dalje. Shellovu krivicu za jednu od nesreća 1997. lokalno stanovništvo početkom ove godine sudski je dokazalo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi