Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da je velik broj poginulih na hrvatskim cestama rezultat manjka sustavnog nadzora koji vozači iskorištavaju znajući da najvjerojatnije neće biti kažnjeni zbog svojih prekršaja. Zbog toga predlaže pet mjera
Protekli vikend na hrvatskim cestama obilježile su prve veće prometne gužve, ali i prometne nesreće u kojima je smrtno stradalo čak 10 osoba. Posebno je teška bila nesreća u blizini Virovitice, u kojoj su poginule četiri osobe.
Prometni stručnjak Željko Marušić tvrdi da se sigurnost na cestama mora promatrati kao rezultat sustavnog funkcioniranja cijelog nadzorno-preventivnog i represivnog okvira.
'Ovakvi tragični događaji nisu statistička iznimka nego posljedica dugotrajnog strukturnog deficita: nedovoljno razvijenog sustava preventivne kontrole, neujednačene provedbe propisa i preniske percepcije rizika u prometu. U takvim uvjetima prometni sustav gubi odvraćajući učinak pa rizično ponašanje postaje kalkulirani izbor, a ne iznimka', navodi Marušić za Autoportal.
Temeljni problem sigurnosti
Dodaje da temeljni problem sigurnosti na cestama nije visina kazni, već njihova izvjesnost, odnosno neizbježnost.
'Vozači jasno percipiraju da nadzor nije kontinuiran i sveobuhvatan, da značajan dio prekršaja ostaje neotkriven, da sankcija često nije ni brza ni sigurna. U takvom sustavu razvija se obrazac racionalnog rizičnog ponašanja, u kojem se kršenje propisa doživljava kao prihvatljiv rizik. Najčešći oblici takvog ponašanja uključuju prekoračenje brzine, agresivno i nepropisno pretjecanje, neodržavanje sigurnosnog razmaka, ignoriranje prometnih pravila i signalizacije', navodi Marušić.
Kako je tijekom vikenda stradalo čak četvero motociklista, upozorio je da oni predstavljaju skupinu sudionika u prometu kojoj prijeti izrazito visoki rizik pogibije u odnosu na njihov udio u prometu.
'Uočavaju se ponavljajući obrasci rizičnog ponašanja, poput vožnje znatno iznad dopuštenih brzina, rizičnog pretjecanja u nepovoljnim uvjetima, nedovoljnog korištenja zaštitne opreme, manipulacije ili prikrivanja registarskih pločica. Posebno je problematična praksa skidanja ili skrivanja registarskih pločica, što ukazuje na svjesnu namjeru izbjegavanja identifikacije i sustava sankcioniranja', navodi Marušić.
vezane vijesti
Neujednačen nadzor
Nesreća kod Virovitice je primjer problema neujednačene pokrivenosti sustavima nadzora na cestama, a Marušić smatra da takve ceste postaju 'zone smanjene izvjesnosti kazne' u kojima se povećava rizično ponašanje upravo zbog toga što vozači znaju da vrlo vjerojatno neće biti kažnjeni. S druge strane, naveo je dionicu Jadranske magistrale od Splita do Omiša kao pozitivan primjer u praksi.
'Ta je dionica godinama bila poznata kao 'cesta smrti', s izrazito visokim brojem teških prometnih nesreća, osobito u turističkoj sezoni. Nakon uvođenja sustava nadzora, koji uključuje oko deset stacionarnih kamera za kontrolu brzine, postala je jedna od najsigurnijih jer je došlo do znatnog smanjenja vršnih brzina, bez utjecaja na protočnost, drastičnog pada broja teških prometnih nesreća, promjene ponašanja vozača već u kratkom vremenskom razdoblju i stabilizacije sigurnosnih pokazatelja u uvjetima pojačanog prometa. Zaključak je jednoznačan: nije se promijenila cesta nego ponašanje vozača pod utjecajem povećane izvjesnosti sankcioniranja', smatra Marušić.
Pet hitnih mjera
Stoga je predložio pet hitnih strukturnih mjera za smanjenje broja teških prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama.
'Prvo, radikalno povećanje izvjesnosti nadzora. Uvođenje široko rasprostranjenog sustava stacionarnih radara i mjerenja prosječne brzine na državnim i regionalnim cestama, uz potpunu digitalizaciju i automatizaciju obrade prekršaja u realnom vremenu', navodi Marušić.
Druga mjera je pooštrenje sankcija za manipulaciju registarskim pločicama motocikala, uz najmanje 1000 eura novčane kazne ili oduzimanje motocikla u težim slučajevima. Treća je mjera dosljedno kažnjavanje obijesne vožnje.
Četvrta mjera je nacionalna implementacija 'Modela sigurnosti dionice D8 Split – Omiš'. 'Identifikacija i sustavno pokrivanje opasnih dionica te rizičnih prometnih koridora 24/7 kombinacijom tehnologije, analitike i operativnog policijskog nadzora', navodi prometni stručnjak i kao zadnju mjeru navodi poseban nadzorni režim za motocikliste i rizične skupine.
'Pojačan tehnički nadzor, ciljani sezonski nadzor te nulta tolerancija na ekstremne prekršaje poput prekomjerne brzine, rizičnog pretjecanja i manipulacije registarskim oznakama. Tragičnih deset poginulih u 48 sati nije izolirani incident nego snažan indikator strukturnog kolapsa sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj', zaključio je Marušić.
