Vlasti japanske metropole u travnju su krenule u novu fazu inicijative 'Tokyo Cool Biz', kojom žele ublažiti posljedice ljetnih vrućina i smanjiti potrebu za intenzivnim hlađenjem u uredima. Program je predstavila guvernerka Tokija Yuriko Koike, koja je još 2005. godine, dok je bila japanska ministrica okoliša, pokrenula danas već dobro poznatu kampanju 'Cool Biz'.

Ovoga puta preporuke idu korak dalje. Uz odustajanje od sakoa i kravata, zaposlenike se potiče da nose kratke hlače, što je donedavno u japanskim uredima bilo gotovo nezamislivo.

'Želimo dati ljudima više mogućnosti tijekom velikih vrućina, a ne propisivati što moraju nositi. Sve dok odjeća nije uvredljiva za druge, ne bi trebalo biti problema', rekao je za BBC Noboru Watanabe iz tokijskog Odjela za okoliš.

Nova pravila nisu naišla na jednoglasnu podršku. Dio zaposlenika pozdravlja opušteniji pristup jer im omogućuje ugodniji rad tijekom visokih temperatura, no drugi smatraju da su preporuke nepravedne. Kritičari upozoravaju da se od žena i dalje često očekuje da nose najlonke čak i kada pokazuju dio nogu, zbog čega smatraju da nova pravila nisu jednako primjenjiva na oba spola.

Na društvenim mrežama pojavio se i izraz sunehara, odnosno 'uznemiravanje dlakavim nogama', kojim se opisuje nelagoda pojedinih zaposlenica zbog izloženosti nedepiliranim nogama muškaraca u uredima.

Anketa Gorilla Clinica provedena u lipnju pokazala je da se 53,5 posto ispitanika protivi nošenju kratkih hlača na poslu tijekom ljeta, a 46,5 posto to podržava. Među protivnicima su najčešći razlozi bili zabrinutost zbog izgleda tijela i dlačica na nogama. Žene su u istraživanju sudjelovale češće od muškaraca, što upućuje na to da upravo one češće imaju negativan stav prema golim muškim nogama u uredskom okruženju.

Sve više muškaraca uklanja dlačice

Direktor Gorilla Clinica Akifumi Funatsu kaže da proteklih mjeseci primjećuje porast broja muškaraca koji dolaze na lasersko uklanjanje dlačica s nogu.

'Ne dolaze više samo iz estetskih razloga, nego i zbog društvenog bontona u prilikama u kojima nose kratke hlače', kaže Funatsu. Mnogi vjeruju, smatra, da žene očekuju manje dlačica na nogama muškaraca pa ih oni uklanjaju da ne bi izazvali nelagodu među kolegama.

Startupovi i tehnološke tvrtke posljednjih godina ublažili su pravila poslovnog odijevanja, a preporuka gradske uprave normalizirala je ležerniji stil i u tradicionalnijim radnim sredinama.

Program Cool Biz pokrenut je 2005. godine kako bi se smanjila potrošnja električne energije za klimatizaciju. Tada su zaposlenici potaknuti da ljeti nose košulje kratkih rukava te bez kravate i sakoa. Kampanju su podržali i najviši državni dužnosnici, među njima i tadašnji premijer Junichiro Koizumi, koji se u javnosti često pojavljivao bez kravate.

Nakon razornog potresa i cunamija u Tohokuu 2011. godine pokrenut je prošireni program Super Cool Biz, kojim su uvedene još fleksibilnije preporuke da bi se dodatno smanjila potrošnja energije u uredima i kućanstvima.

Rekordne vrućine i sve više toplinskih udara

Japan se posljednjih mjeseci suočava s rekordno visokim temperaturama i rastom cijena energije. Meteorolozi upozoravaju da će ovog ljeta biti sve više dana s ekstremnim vrućinama, a Japanska meteorološka agencija počela je koristiti izraz kokusho-bi, odnosno 'dan okrutne vrućine', za dane u kojima temperatura prelazi 40 Celzijevih stupnjeva.

Prema podacima japanske Agencije za upravljanje požarima i katastrofama, u razdoblju od 6. do 12. srpnja od toplinskog udara umrlo je sedam osoba dok je njih 4580 završilo u bolnici.

Osim preporuka o unosu dovoljno tekućine i korištenju klimatizacijskih uređaja, Japanci sve češće posežu za odjećom s ugrađenim ventilatorima, rashladnim ručnicima, suncobranima koji blokiraju UV zračenje i toplinu te prijenosnim ventilatorima.

Stručnjaci iz Japanske akademske mreže za smanjenje rizika od katastrofa upozoravaju da je za prilagodbu organizma visokim temperaturama potrebno nekoliko tjedana te ističu da se na ljetne vrućine treba početi privikavati još tijekom kišne sezone, prije nego što nastupe najveće sparine.

Dodatni problem predstavlja vrlo visoka vlažnost zraka, zbog koje znoj sporije isparava, a tijelo se teže prirodno hladi, što povećava rizik od toplinskog udara.