U Ženevi su završeni razgovori američkih i ukrajinskih pregovarača o postizanju mira u Ukrajini. Predsjednik Trump izrazio je optimizam i poručio "da se nešto dobro događa", a predsjedniku Zelenskom najspornija je točka prepuštanje teritorija Rusiji.
Za Europsku uniju najvažniji je pravedan i trajan mir u Ukrajini. Putin je pak izjavio da bi se mirovni plan SAD-a mogao iskoristiti kao 'osnova za konačno mirno rješenje'. Može li, napokon, nakon gotovo četiri godine rata, doći do mira u Ukrajini? Pitanje je na koje su odgovore pokušali dati analitičari i stručnjaci u HTV-ovom Otvorenom.
vezane vijesti
Kovač: Došao je čas da se uključi Europa
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako je hvalevrijedno što postoji mirovna inicijativa.
'Napokon je netko imao hrabrosti izaći s jednom platformom. Meni je žao da to nisu učinili Europljani, koji su godinama izbjegavali dijalog s Rusijom', rekao je Kovač.
'Sada je konačno došao čas da se Europa uključi aktivno, ali da ne pokvari mogućnost postizanja dugoročnog mira i uspostave nove arhitekture u Europi na način da Ukrajina bude zaštićena, da europski interesi budu također u što većoj mjeri zaštićeni i da dođemo konačno do toga da mi Europljani budemo glavni čimbenici mira i sigurnosti na svom kontinentu', dodao je.
Kovač je rekao da je iz Amerike i Ukrajine čuo da su Amerikanci i Rusi o tom planu razgovarali već na Aljasci tijekom sastanka u kolovozu, da je došlo do jednog dokumenta sačinjenog prije nekoliko tjedana, kao i da je Rustem Umerov, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i bivši ministar obrane, bio upućen u taj plan te da je detalje prenio Zelenskom.
Akrap: Rusi neće prihvatiti novi dogovor
Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", rekao je da Rusi sasvim sigurno neće prihvatiti novi dogovor, koji je bitno promijenjen u odnosu na inicijativu koju je donio američki posebni izaslanik Steve Witkoff.
'Mi idemo i dalje sasvim sigurno u nastavak oružanih aktivnosti i djelovanja na terenu', dodao je. Akrap je rekao da su obje strane previše udaljene u maksimalističkim zahtjevima.
'A treba jasno reći - ruski zahtjevi ruše kompletno ne globalnu sigurnosnu arhitekturu, nego temeljna polazišta Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji iz Helsinkija na kojima počiva zapadni svijet zadnjih 50-ak godina', rekao je.
Luša: EU se trebao pozicionirati kao snažniji akter
Politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu složila se s Kovačem da je EU trebao snažnije preuzeti inicijativu te se u gotovo četiri godine rata pozicionirati kao snažniji akter po pitanju Ukrajine.
'Jako se puno se toga postiglo i u financijskom i u vojnom smislu, ali ova je inicijativa nekako neprestano na strani SAD-a, koji tu prije konzultira Rusiju, onda uključuje naknadno Ukrajinu', rekla je.
Kovač: Ukrajinci postaju realni
Kovač je rekao kako je dobro da se konačno razgovara. Rekao je da Ukrajinci postaju realni, da više nitko ne govori o tome da će voditi ofenzivne akcije i vraćati okupirana područja.
'Njihova situacija je zaista teška. Da nije teška, ne bi uopće pregovarali niti bi se Europljani tako postavili', rekao je. Kovač je rekao i da je Amerika realna, da se ne želi više iscrpljivati ratovima u Ukrajini i Gazi.
'Amerikanci se moraju pripremati za odvraćanje Kineza, koji su postavili vrlo, vrlo samosvjesni,' dodao je. Rekao je i kako se svijet mijenja - multipolarni svijet postaje stvarnost, nema više jednog međunarodnog poretka.
