Masovni ukrajinski napadi dronovima na Moskvu i druge ruske gradove posljednjih su dana privukli veliku pozornost javnosti, no jednako važna promjena odvija se na samoj bojišnici. Prema analizi neovisnog ruskog portala Meduza i najnovijim procjenama zapadnih vojnih analitičara, očekivani ruski svibanjski proboj prema Kramatorsku i Slovjansku zasad se nije dogodio
Kramatorsk i Slovjansk ostaju jedan od ključnih ruskih ciljeva u ratu. Zajedno s Družkivkom i Kostjantinivkom čine najvažniji ukrajinski obrambeni pojas u sjevernom Donjecku. Poljski Centar za istočne studije ranije je upozorio da je riječ o posljednjem urbaniziranom dijelu Donbasa koji je još pod ukrajinskom kontrolom, dok Rusija prema njemu pritišće iz više smjerova — s juga, istoka i sjevera.
Za Moskvu bi zauzimanje tog područja imalo i vojni i politički značaj. Time bi se približila cilju potpune okupacije Donjecke oblasti, koju Rusija smatra dijelom svog teritorija. No u svibnju 2026. ruska vojska nije ostvarila proboj kakav je u prijašnjim fazama rata znala postići u ovom dijelu godine.
vezane vijesti
Institut za proučavanje rata, čije procjene prenosi Critical Threats, naveo je 16. svibnja da su ruske snage nastavile napadne operacije na smjerovima prema Slovjansku, Kostjantinivki, Družkivki, Pokrovsku i Dobropilji, ali bez potvrđenog napredovanja. U istom izvješću navodi se i da su ukrajinske snage na više mjesta izvodile protunapade.
Dronovi zaustavljaju klasične proboje
Ključna promjena na bojištu je uloga dronova. Oni više nisu samo potpora topništvu ili sredstvo za izviđanje, nego sustav koji otežava gotovo svaki pokušaj većeg prodora.
Ruske postrojbe i dalje imaju brojčanu prednost u ljudstvu i često u topništvu, no svako okupljanje ljudi, vozila ili streljiva brzo postaje meta. Ukrajinska strana pak sve više koristi dronove srednjeg dometa za udare po ruskoj pozadini, zapovjednim točkama, skladištima i logističkim pravcima.
AP navodi, pozivajući se na Institut za proučavanje rata, da je ukrajinska pojačana kampanja udara srednjeg dometa od početka 2026. oslabila rusku sposobnost izvođenja napadnih operacija i pomogla ukrajinskim pomacima na dijelovima fronte. Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov rekao je da je Kijev usporio rusko napredovanje i počeo vraćati inicijativu, dijelom i zbog toga što je Rusiji uskraćen pristup Starlinku za navođenje dronova prema ciljevima.
Pokrovsk i Dobropilja: ruski pritisak bez odlučnog ishoda
Jedan od najvažnijih sektora je područje sjeverno od Pokrovska i južno od Dobropilje. Ondje ruske snage pokušavaju otvoriti put prema zapadu i zaobići ukrajinski obrambeni pojas oko Kramatorska i Slovjanska.
Prema analizi Meduze, ruska vojska ondje ima veliku skupinu snaga, uključujući postrojbe koje se oslanjaju na dronove i pješačke napade manjih skupina. Cilj je pritisnuti ukrajinsku obranu prema Dobropilji i ugroziti prometne pravce kojima se opskrbljuju ukrajinske snage.
No napredovanje je sporo. Ukrajinske postrojbe i dalje drže položaje koji ometaju rusko nakupljanje snaga oko Pokrovska, dok ruske jedinice ne uspijevaju brzo pretvoriti lokalne dobitke u širi proboj. ISW je u izvješću od 16. svibnja naveo da ruske snage u smjeru Pokrovska i Dobropilje nisu ostvarile potvrđeno napredovanje te da su ukrajinske snage ondje izvodile protunapade.
Kostjantinivka pod pritiskom
Drugi važan smjer je Kostjantinivka. Rusko zapovjedništvo pokušava grad pritisnuti s juga, zapada i istoka, ali zasad nema znakova da je stvorilo uvjete za njegovo okruženje.
Prema Meduzi, ruske snage pokušale su napredovati prema tvornici cinka južno od središta grada, ali je napad usporen. Ukrajinske postrojbe ondje se oslanjaju na džepove otpora, a opskrba se u nekim slučajevima provodi dronovima. Ruska strana ima prednost u zrakoplovstvu i dronovima, što joj omogućuje napade na logistiku između Družkivke i Kostjantinivke, ali ukrajinski udari po ruskoj pozadini otežavaju joj održavanje pritiska.
ISW je također izvijestio da Rusija pokušava proširiti zonu udara dronovima prema ukrajinskoj pozadini u smjeru Kramatorska i da koristi dulje FPV dronove Molnija. Navodi se i da ruske snage gomilaju opremu, osobito u blizini okupiranog Bahmuta, što bi moglo biti priprema za novu fazu napada na takozvani obrambeni pojas Donbasa.
Slovjansk i Liman: Ukrajinci pokušavaju vratiti inicijativu
Na sjevernom dijelu tog luka ruske snage pokušavaju napredovati prema Slovjansku iz smjera Limana i Siverska. Taj smjer važan je jer bi, u slučaju uspjeha, omogućio pritisak na Slovjansk i povezivanje s napadima iz smjera Kostjantinivke.
No i ondje rusko napredovanje nije dobilo zamah. Prema procjeni ISW-a od 16. svibnja, ruske snage nastavile su operacije prema Slovjansku, ali nisu ostvarile napredovanje, dok su ukrajinske snage izvodile protunapade.
To potvrđuje širu sliku: ruska vojska i dalje napada na više sektora, ali zasad ne uspijeva pretvoriti pritisak u operativni proboj. Rat se sve više svodi na iscrpljivanje, lokalne pomake, udare dronovima i pokušaje uništavanja protivničke logistike prije nego što pješaštvo uopće krene naprijed.
Zaporižje: ukrajinski protunapadi kvare ruske planove
Slična dinamika vidi se i u Zaporiškoj oblasti. Ruske snage ondje pokušavaju pritisnuti ukrajinsku obranu oko Orihiva i približiti se Zaporižji, ali ukrajinski protunapadi poremetili su njihove planove.
ISW je 21. svibnja naveo da su ukrajinske snage napredovale u zapadnom dijelu Zaporiške oblasti. U ranijem izvješću od 16. svibnja navodi se da ruski vojni blogeri upozoravaju na ukrajinske protunapade sjeverozapadno od Orihiva, zapadno od Orihiva, jugozapadno prema Pjatihatkama i jugoistočno kod Male Tokmačke.
Prema Meduzi, ruski pokušaji da iz dva smjera ugroze Orihiv i približe se Zaporižji naišli su na ukrajinske rezerve i protunapade. U nekim područjima ruske su se postrojbe previše razvukle, a bokovi i opskrbne linije postali su ranjivi na ukrajinske udare.
Rat se seli u rusku pozadinu
Dok se na fronti napreduje sporo, ukrajinski napadi dronovima sve dublje pogađaju rusku pozadinu. Zelenski je, prema AP-u i Guardianu, rekao da su ciljevi ukrajinskih dugometnih udara u svibnju ruske rafinerije, skladišta i infrastruktura povezana s prihodima od nafte. Dronovi su pogodili rafineriju u Sizranu, više od 800 kilometara od Ukrajine, a ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu postali su gotovo svakodnevni.
Ti napadi imaju dvostruki učinak. S jedne strane, pogađaju ruske prihode i logistiku. S druge, mijenjaju psihološku sliku rata u Rusiji, jer sve veći broj ruskih gradova osjeća posljedice sukoba koji je Kremlj dugo pokušavao prikazati kao udaljen od svakodnevice većine građana.
