Dok je fokus Zapada usmjeren na zastoj mirovnih pregovora i ukrajinske napade na ruske rafinerije, sve više pozornosti privlači sjeverna granica Ukrajine s Bjelorusijom. Naime, Bjelorusija ovog tjedna sudjeluje u ruskim vojnim vježbama koje uključuju i nuklearno oružje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je na mogućnost da se Minsk uključi u rat kao ruski saveznik, a takav scenarij ne bi bio presedan. Bjelorusija je već poduzimala poteze koji su sugerirali mogući ulazak u rat, uključujući mobilizaciju dijela svojih kopnenih snaga uz ukrajinsku granicu 2024. godine, piše Kyiv Independent.
Potpora Minska Moskvi od početka invazije 2022. bila je ključna za ruske operacije. Upravo je s bjeloruskog teritorija krenuo početni ruski pokušaj zauzimanja Kijeva, a preko Bjelorusije ruske su snage napredovale prema Buči i Irpinju, simbolima nekih od najtežih ratnih zločina tijekom invazije.
Bjelorusiju se optužuje i za sudjelovanje u otmici ukrajinske djece, dok ruski dronovi i projektili i dalje koriste njezin zračni prostor za napade na zapad Ukrajine.
Lukašenko bi puno riskirao
No treba reći i da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko svjestan da bi izravni ulazak u rat bio izrazito nepopularan među građanima. Osim političkog rizika, takav bi potez predstavljao i ozbiljan vojni problem.
Bjeloruska vojska nema ozbiljnije borbeno iskustvo, a dio najbolje vojne opreme posljednjih je godina završio u Rusiji kao nadoknada za gubitke na ukrajinskom bojištu. S druge strane stajala bi ukrajinska vojska, danas jedna od najiskusnijih u svijetu, dodatno utvrđena uz sjevernu granicu nakon iskustava iz 2022.
No Lukašenko istodobno zna da njegov politički opstanak ovisi o Kremlju, pa nije isključeno da bi Vladimir Putin mogao izvršiti snažan pritisak za izravno uključivanje Bjelorusije u rat.
Analitičari pritom vide dva moguća scenarija. Prvi uključuje napad prema Kijevu. Iako je malo vjerojatno da bi Bjelorusija mogla ostvariti ono što Rusiji nije uspjelo 2022., sama prijetnja glavnom gradu natjerala bi Ukrajinu da dio snaga premjesti s ključnih bojišta prema obrani Kijeva. Time bi Rusija dobila više prostora za napredovanje na drugim dijelovima fronte.
Drugi scenarij podrazumijeva prodor prema zapadnoj Ukrajini s ciljem ometanja opskrbnih pravaca iz Poljske, koji su ključni za ukrajinski ratni napor. To bi također prisililo Ukrajinu na premještanje velikog broja vojnika s istočne fronte.
Malo vjerojatno, ali ne može se isključiti
U oba slučaja, čak i bez trajnog zauzimanja teritorija, sama invazija oslabila bi ukrajinsku obranu i otvorila nove prilike Rusiji. Zbog toga zapadni saveznici Ukrajine, smatraju analitičari, trebaju nastaviti dijeliti obavještajne podatke o aktivnostima bjeloruske vojske te dodatno ojačati alternativne opskrbne pravce prema Ukrajini, posebno preko Rumunjske.
Spominje se i mogućnost NATO-ovih vojnih vježbi u Poljskoj, Litvi i Latviji kako bi se Minsku pokazalo da bi svako širenje sukoba moglo imati ozbiljne posljedice.
Iako se mogućnost bjeloruskog ulaska u rat i dalje smatra malo vjerojatnom, nakon više od četiri godine sukoba i sve većeg ruskog pritiska na bojištu, analitičari upozoravaju da se više ništa ne može potpuno isključiti.